Loš zakon nudi rupe za bijeg od sukoba interesa
Sarajevo - Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH nije uspjela da zaživi i proradi punim kapacitetom od kada je formirana zbog čega njeni članovi ponovo traže izmjenu zakona na osnovu kojeg rade tvrdeći da je sadašnji nedorečen, kontradiktoran i da ostavlja mogućnost da pojedinci izbjegnu sankcije.
Izmjene i dopune zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, kojim je predviđeno osnivanje komisije, usvojen je krajem 2013, ali njime nije određen njen status čime je ostalo otvoreno pitanje organizacije rada. Ti problemi riješeni su tek sredinom maja 2015. godine kada je komisiji omogućeno da koristi resurse Parlamenta BiH.
Uprkos tome u izvještaju o radu za 2016. godinu članovi komisije su se požalili da je njihov rad potpuno blokiran u januaru te godine rješenjem o organizacionim jedinicama u Parlamentu BiH kojim je komisija izbrisana. Višemjesečni zastoj otklonjen je tek krajem prošle godine kada je regulisano pitanje pečata i prostorija koje koriste.
- Iako su otklonjene administrativne prepreke i dalje postoje problemi u sprovođenju zakona, koji su, prije svega, rezultat nejasnih i nedorečenih zakonskih odredbi. Neki od njih su nemogućnost uspostavljanja internet stranice komisije, medijske najave sjednica i finansiranja rada. Uočeni su i problemi u regulisanju instituta sukoba interesa i nemogućnost izvršavanja pojedinih novčanih sankcija - navedeno je u izvještaju o radu komisije za 2016. godinu koji je potpisao predsjednik Jasmin Emrić.
Zbog navedenih problema i preporuka sa međunarodnih adresa stav komisije je da treba ponovo mijenjati Zakon o sukobu interesa. Na to poziva i član komisije Sredoje Nović koji naglašava da je po postojećem zakonu veoma teško raditi.
- Taj je zakon u brojnim odredbama nedorečen, a u nekim dijelovima i kontradiktoran. Treba pristupiti izmjenama i dopunama ako zaista žele da na kvalitetan i efektivan način rješavamo sve slučajevi sukoba interesa. Ako to nije cilj, imaćemo veće probleme - upozorio je Nović.
Komisija je lani uspjela da održi tek pet sjednica na kojima su razmatrali 46 tačaka. Prema podacima iz izvještaja o radu, komisija je lani dala sedam mišljenja o tome da li neko djelovanje ili propust predstavlja kršenje odredbi Zakona o sukobu interesa. Usvojene su tri odluke o pokretanju postupka i donesene dvije odluke kojima su izrečene sankcije zbog povrede odredbi zakona što su ujedno i prve odluke komisije od kada je osnovana.
Komisija je utvrdila da je Žiko Krunić u sukobu interesa jer je istovremeno bio predsjednik Nezavisnog odbora Parlamenta BiH i izvršni direktor za korporativne poslove u Rudniku i termoelektrani "Ugljevik". Sukob interesa utvrđen je i za člana Nezavisnog odbora Miroslava Škorića, koji je član Nadzornog odbora "Vodovoda i kanalizacije" u Bijeljini. Obojica su podnijeli ostavke na mjesta u Nezavisnom odboru.
Nove odluke
Komisija za odlučivanje o sukobu interesa BiH juče je donijela nove dvije odluke.
Utvrđeno je da je Marin Raspudić u sukobu interesa jer je u isto vrijeme bio vršilac dužnosti direktora Agencije za pružanje usluga u vazdušnom saobraćaju BiH i direktor Međunarodnog aerodroma Mostar i ovlašćeno lice za zastupanje Hrvatskog sportskog kluba Zrinjski iz Mostara. Raspudić je kažnjen smanjenjem plate za 20 odsto u trajanju od pet mjeseci na poziciji direktora mostarskog aerodroma.
Protiv Almira Salihovića je pokrenut postupak jer je u isto vrijeme obavljao funkciju savjetnika zamjenika ministra odbrane BiH i bio ovlašćeno lice u firmi "Argenta" Srebrenica koje je sklopilo ugovor sa institucijama koje se finansiraju iz budžeta BiH u iznosu većem od 5.000 KM.
Presjek rada u 2016. godini
* 5 sjednica
* 7 mišljenja o propustima
* 3 odluke o pokretanju postupka
* 2 izrečene sankcije
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
