Ljiljana Pavlova, ministarka zadužena za bugarsko predsjedavanje Savjetom EU: Zapadni Balkan u EUinvesticija u mir

Ljiljana Pavlova, ministarka zadužena za bugarsko predsjedavanje Savjetom EU: Zapadni Balkan u EUinvesticija u mir 06.02.2018 11:52 | Sandra Kljajić

Stabilnost zapadnog Balkana je od ključnog značaja za Evropu.

 Najbolja garancija da zemlje zapadnog Balkana žive u miru i demokratiji i da ekonomski napreduju jeste da imaju mogućnost priključenja Evropskoj uniji kada za to budu spremne. Ubijeđeni smo da je prosperitet i stabilnost EU direktno povezana sa stabilnošću i prosperitetom naših komšija, uključujući i zapadni Balkan. Za zapadni Balkan i BiH, integracija u EU nema razumnu alternativu. Zato očekujemo da što je moguće više ispunimo program predsjedavanja i želimo da bugarsko predsjedavanje bude upamćeno kao balkansko predsjedavanje, a ohrabreni smo ogromnom podrškom koju dobijamo za taj naš prioritet, istakla je ministarka zadužena za bugarsko predsjedavanje Savjetom EU Ljiljana Pavlova.

GLAS: Zvaničnici Bugarske najavili su da će u fokusu predsjedavanja Vaše zemlje EU biti zapadni Balkan. Kakvi konkretni planovi i ciljevi?

PAVLOVA: To znači da Bugarska želi da potvrdi svoju posvećenost evropskoj perspektivi zapadnog Balkana nakon što je došlo do pauze u pristupanju novih država u legislativnom periodu od 2014. do 2019. godine. EU mora ponuditi evropsku perspektivu zemljama zapadnog Balkana jer bi u suprotnom druge globalne sile ostvarile uticaj u regionu. To je situacija u kojoj svi dobijaju, i region i EU. Zapadni Balkan kao dio EU popunjava potencijalni bezbjednosni procjep. Današnje investiranje u mir i prevenciju na kraju će biti manje skupo nego apsorpcija troškova eventualnog budućeg konflikta. Jeftinije je da održimo obećanja nego da ih prekršimo.

GLAS: Da li možemo očekivati jači angažman EU u ovim zemljama?

PAVLOVA: Bugarska će tokom predsjedavanja raditi na tome da bude opipljiva evropska perspektiva svim zemljama Zapadnog Balkana. Promovisaćemo mir, bezbjednost i prosperitet regiona. Radićemo na poboljšanju regionalne saradnje i razvoja dobrosusjedskih odnosa. Ciljaćemo i na jačanje veza sa jedinstvenim tržištem EU, unapređenje veza i povezanosti i promociju digitalnih politika EU. Ne želimo stvoriti lažna očekivanja. Proširenje EU ostaje proces koji je baziran na pravilima uključujući i striktne uslove za pristup i želimo ohrabriti i podržati reforme koje će približiti zemlje regiona EU. Sofija će u maju ove godine biti domaćin samita "EU – zapadni Balkan". Biće to mjesto sa kojeg ćemo uputiti poruku o nastavku posvećenosti evropskoj perspektivi ovog regiona. Nadamo se da ćemo to navesti u deklaraciji i da ćemo imati specifičan plan za svaku zemlju do početka samita. Sretni smo da je ovaj prioritet naišao na podršku i kod institucija EU i kod država članica, što je znak da interesovanje EU za zapadni Balkan već oživljava. Štaviše, već smo napravili blisku koordinaciju sa idućim predsjedavajućim državama tako da će oni nastaviti raditi na ovom prioritetu i obezbijediti kontinuitet.

GLAS: Da li su već počele pripreme ovog sastanka?

PAVLOVA: Da. Evropska komisija će objelodaniti Strategiju za zemlje zapadnog Balkana. Redovni izvještaj Evropske komisije o proširenju se očekuje u aprilu 2018, a takođe očekujemo određen broj posjeta visokih zvaničnika u regionu i susret samitu u Sofiji.

GLAS: Šta su ključni problemi koje zemlje zapadnog Balkana, prije svih BiH, treba da riješe?

PAVLOVA: Zemlje zapadnog Balkana se nalaze u različitim stepenima procesa integracije. Za BiH su to usklađivanje Ustava sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima na osnovu odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci", reforma javne administracije, izbjegavanje rizika od politizacije, podizanje odgovornosti, integriteta i nezavisnosti pravosuđa i primjena stavki iz reforme pravosudnog sektora. Kada je riječ o borbi protiv korupcije, deklarisana politička posvećenost tom pitanju mora biti pretvorena u konkretne rezultate. Tu su i borba protiv organizovanog kriminala, prevencija infiltriranja kriminala u političke, zakonske i ekonomske sisteme zemlje, ispunjavanje međunarodnih standarda za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma i dalji koraci u bavljenju fenomenom stranih terorističkih boraca i radikalizacije. U pogledu ekonomije BiH mora nastaviti napore za razvoj tržišne ekonomije. To uključuje unapređenje efikasnosti javnog i ubrzanje razvoja privatnog sektora. Ključna stvar je da jaka i stalna politička podrška brzim strukturalnim reformama.

GLAS: BiH bi trebalo da pošalje odgovore na pitanja iz upitnika Evropske komisije. Šta potom slijedi?

PAVLOVA: Evropska komisija će pažljivo proučiti odgovore. Na osnovu ranijeg iskustva možemo očekivati da će BiH biti poslata druga runda pitanja radi razjašnjenja. U isto vrijeme Evropska komisija šalje eksperte u potencijalne zemlje kandidate sa zadatkom da obave direktnu reviziju u različitim poljima. Time će biti ostvarena bolja procjena situacije na terenu. Kada sakupi sve podatke, Evropska komisija će pripremiti mišljenje o aplikaciji zemlje za članstvo u EU. Mišljenje može uključivati direktnu preporuku da se zemlji odobri status kandidata, ali u njemu mogu biti i označena područja u kojima treba učiniti dalji napredak prije nego bude odobren taj status.

GLAS: Lani ste izjavili da imate na umu povezivanje zapadnog Balkana željeznicom, putevima, vazdušnim saobraćajem, u obrazovanju i finansijama. Šta će konkretno biti urađeno u tim oblastima?

PAVLOVA: Povezanost i veze na zapadnom Balkanu su prioritet bugarskog predsjedavanja. To uključuje unapređenje transportnih veza sa EU željeznicom, putevima i vazduhom, uključivanje u energetske mreže i postepeno usvajanje pravila jedinstvenog tržišta EU. Naročito naglašavam našu inicijativu za digitalnu povezanost koja uključuje adaptaciju roming pravila EU korak po korak u cilju postepenog smanjenja troškova rominga i povećanja prilika pristupu širokopojasnog interneta. Ohrabrenje regionalne saradnje i dobra međusobna povezanost su vitalni preduslovi za uspostavljanje sigurne i funkcionalne energetske mreže.

Prednosti članstva

GLAS: Šta je članstvo Bugarske u EU donijelo narodu i koji su najvažniji pozitivni, a koji negativni efekti?

PAVLOVA: Ekonomija Bugarske je značajno porasla u posljednjih deset godina i nastavlja rasti, dok istovremeno zemlja ima stabilne finansije. BDP po stanovniku je gotovo uduplan u poređenju sa nivoima iz perioda prije priključenja. Strukturalni fondovi EU su značajno doprinijeli rastu u Bugarskoj. U posljednje četiri godine 35.000 Bugara, koji su živjeli u inostranstvu, vratili su se u Bugarsku. Zemlja ima godišnji ekonomski rast od četiri odsto i četvrti je po visini u EU u kojoj je prosjek 2,3 procenta.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica