Lars-Gunar Vigemark za Glas Srpske: Novac za projekte ostaje zarobljen bez povećanja akciza

Željka Domazet
Lars-Gunar Vigemark za Glas Srpske: Novac za projekte ostaje zarobljen bez povećanja akciza

Potpisivanje ugovora o Transportnoj zajednici jugoistočne Evrope, iako je kasnilo dva mjeseca, važan je korak za regionalnu saradnju, ali da bi BiH obezbijedila bespovratni novac u gotovini i kredite, treba što hitnije da usvoji set zakona o akcizama.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" specijalni predstavnik EU i šef Delegacije Unije u BiH Lars-Gunar Vigemark.

- Ako nećete povećavati akcize, taj novac se mora odnekud drugo namaknuti. Investicije su potrebne BiH na svim nivoima, posebno na nivou entiteta, u RS - naglasio je on.

* GLAS: U BiH reformski procesi ne idu onom brzinom kako se to od nje očekuje. Šta je glavni problem?

VIGEMARK: Rekao bih da tu postoji više stvari, ali treba naglasiti da je u prvoj godini reformi donesen cijeli niz ključnih odluka i da je BiH bila na više od pola puta sprovođenja reformi. To su strukturne reforme i možda će tek neki drugi sazivi vlada nakon izbora 2018. godine uživati plodove nekih odluka koje su donijeli sadašnji sazivi, pogotovo kada govorimo o jačanju solventnosti i stabilnosti finansijskog sistema. Prije godinu pričali smo o problemima bankarskog sektora u Republici Srpskoj, a danas više ne slušamo o tome. Donesene su teške i zahtjevne odluke i one se još sprovode. Iako građani to ne vide konkretno kroz veće prihode i više novca u svojim džepovima, privreda jeste u boljoj poziciji nego što je bila prije dvije godine i o tome govore svi generalni indikatori, koji su pozitivni. Ekonomski rast BiH ide ka gore i u poređenju sa nekim regionalnim standardima je zaista dobar. Imate nisku stopu inflacije, pa čak i nisku stopu zaduživanja. Ono što je sada prijetnja jeste da će se godinu uoči izbora vlasti naći pred iskušenjem da troše više novca iz budžeta.

* GLAS: Gdje je nastao zastoj u reformama?

VIGEMARK: Kod pitanja u vezi sa akcizama. Izmjene Zakona o akcizama same po sebi nisu strukturna reforma, ali jesu pitanje finansiranja infrastrukturnih projekata, izgradnje puteva. Do sada niko nije izašao sa nekom boljom opcijom, nekom boljom alternativom, pa čak sa bilo kojom drugom idejom koja bi bila realistična. Ako nećete povećavati akcize, taj novac se mora odnekud drugo namaknuti. Veoma je važno i uvesti sistem da sav prikupljen novac, ma koliko ga bilo kroz povećanje akciza, bude trošen na transparentan način, da građani mogu vidjeti gdje odlazi, da se neće koristiti za popunjavanje nekih budžetskih rupa, nego namjenski u investicije. Investicije su potrebne BiH na svim nivoima, posebno na nivou entiteta, u RS.

* GLAS: Koliko je za BiH važno potpisivanje ugovora o Transportnoj zajednici i do kada bi BiH morala da donese set zakona o akcizama?

VIGEMARK: Potpisivanje ugovora, iako je kasnilo dva mjeseca, važan je korak u smislu regionalne saradnje u oblasti transporta. Međutim jedan od osnovnih preduslova za EU, ali i za međunarodne finansijske institucije, a tu prije svega mislim na Evropsku banku za obnovu i razvoj, da biste obezbijedili bespovratna sredstva u gotovini ali i kredite, jeste usvajanje seta zakona o akcizama. Komesar Johanes Han je veoma jasno u svom dopisu koji je uputio u julu nakon samita u Trstu istakao da bez povećanja akciza i bez potpisivanja ugovora o Transportnoj zajednici neće biti sredstava za ona četiri projekta iz BiH koji su prošli proceduru. Zapravo neće biti nikakvog novog finansiranja ni za kakve druge projekte. To je tako. Kada govorimo o izgradnji putnih pravaca oni neće biti skupi. Ljudi misle da su putarine koje plaćaju preskupe, a može se samo pretpostaviti koja bi cijena bila kada bi se izgradnja puteva finansirala kroz budžete i putarine. Imali biste velike budžetske rupe i ne bi se ni vozili tim putevima, jer bi bilo preskupo.

* GLAS: Koliko je za BiH, ovakva kakva jeste, bitno funkcionisanje mehanizma koordinacije, jer se ponekad čini da je on samo mrtvo slovo na papiru?

VIGEMARK: Ne mislim da je mrtvo slovo na papiru. Svih 35 radnih grupa se sastajalo tokom ljeta i sada su izradili nacrt odgovora na upitnik Evropske komisije. Poznato je da postoje neka neriješena pitanja i o brojnim pitanjima nije postignut konsenzus i to je očekivano, a iz tih razloga je uspostavljen mehanizam koordinacije. Sada ove razlike treba ispeglati, ali ja tu ne bih bio pretjerano dramatičan. Nema tačnih ili pogrešnih odgovora na upitnik. Oni treba da budu deskriptivni i da opišu stanje kakvo jeste, ali i treba da budu utemeljeni na činjenicama. Ako se ne možete dogovoriti, može se i to formulisati - imamo različita viđenja stvari i ona su takva i takva. Neće vas niko kažnjavati ako imate različita viđenja nekog pitanja. Mehanizam koordinacije, naravno, treba koristiti što je više moguće i za bilo šta što potpada pod okvir Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, pitanja transporta, potpisivanja ugovora o transportnoj zajednici…

Koordinacija

* GLAS: Vlade RS i FBiH početkom narednog mjeseca održaće novu zajedničku sjednicu. Čini se da u BiH bolje sarađuju ove dvije vlade nego što je to slučaj sa saradnjom sa Savjetom ministara BiH.

VIGEMARK: Nikada nije previše koordinacije. Bolje da je bude previše, nego da je manjka. Naravno da entiteti imaju ulogu i nadležnosti da raspravljaju o brojnim pitanjima između sebe, ali bilo bi važno da se entitetske vlade sastanu i sa nadležnima iz Savjeta ministara kada je riječ o pitanjima gdje je nadležnost podijeljena ili gdje ima preklapanja, a čak bilo bi dobro i za informativne svrhe. Čini se da se ljudi više svađaju zbog toga ko će šta raditi nego što zaista rade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana