Lars-Gunar Vigemark, šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH: Niko nije protiv ugovora o transportnoj zajednici

Željka Domazet
Lars-Gunar Vigemark, šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH: Niko nije protiv ugovora o transportnoj zajednici

Sva nadležna tijela u BiH treba saslušati i treba čuti njihov stav o tome na koji način će biti sprovođen ugovor o osnivanju transportne zajednice jugoistočne Evrope. Naravno da i entiteti treba da budu uključeni u taj proces, kaže za "Glas Srpske" specijalni predstavnik i šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark.

On je rekao da su EU i BiH parafirali ugovor još u februaru i da je nakon toga trebao da uslijedi period internih konsultacija u BiH.

- Bilo je sasvim dovoljno vremena da budu riješene sve primjedbe i rezerve - naglašava Vigemark.

* GLAS: BiH je ponovo upala u turbulentan period. Da li ona ide dovoljno brzo ka EU?

VIGEMARK: Ne bih se baš složio s tim. Prije bih rekao da smo došli do faze kada ima dosta manjih, a potrebno je donijeti veće odluke. Započete su aktivnosti na usklađivanju različitih nacrta odgovora na upitnik Evropske komisije. Pozdravio sam činjenicu da je i RS dostavila svoje odgovore nadležnim organima u Sarajevu, tako da sada imamo na djelu mehanizam koordinacije. Formirane su radne grupe, imenovani predsjedavajući, usaglašeni poslovnici o radu... Za to će trebati vremena, ali mi nikada nismo postavljali rokove za ovaj dio posla. Važno je da se da vremena kako bi bili obezbijeđeni kvalitetni odgovori. Naravno, treba razumjeti da upitnik nije jedina stvar u kontekstu evropskih integracija, nego samo jedan specifičan element.

* GLAS: Sprovodi li BiH reformske procese kao što su njeni lideri obećali u reformskoj agendi i drugim dokumentima?

VIGEMARK: Svima je dobro poznato da su socioekonomske reforme i reforme koje se tiču vladavine prava usporene. Nažalost, došlo je i do rasprave i spora u vezi sa akcizama, iako one same po sebi nisu strukturalna reforma. One su samo jedan od načina da se stvore fiskalne mogućnosti za ulaganje u razvoj infrastrukture. Pored toga, pojavio se još jedan problem da BiH nije bila u prilici da prije nekoliko dana na samitu u Trstu potpiše ugovor o osnivanju transportne zajednice jugoistočne Evrope, ali vjerujem da se barem to pitanje može riješiti.

* GLAS: Kako gledate na probleme u vezi sa ugovorom o transportnoj zajednici?

VIGEMARK: Prema mojim shvatanjima, nije bilo nikakvih prigovora na ugovor i podsjećam da ga je potpisalo pet drugih zemalja zapadnog Balkana. Naglašavam da je zaista riječ o vrlo važnom sporazumu koji kroz transportnu zajednicu unapređuje cijeli sektor transporta i omogućava povezivanje ne samo unutar regije nego i sa EU, kao i dodatne investicije. Cijelo ovo pitanje svodi se na to kako da dođete do zajedničkog stava o sporazumu o transportnoj zajednici. U suštini to je unutrašnje pitanje za BiH. Naravno da i entiteti treba da budu uključeni u taj proces. Kada to kažem, to naravno uključuje i RS i mislim da je to svima jasno i u vezi s tim nema spora. Samo mogu apelovati na sve da ovo pitanje pokušaju riješiti što je prije moguće. Bilo je pomalo i sramotno da BiH nije bila u prilici da potpiše ugovor. Očekivalo se to do zadnjeg trenutka, ali, eto, nije se desilo. Savjet ministara jeste pokrenuo proceduru glasanja o ovome, ali opet kažem, ovdje nema suštinskih prigovora. Niko ne osporava sadržaj ugovora i njegovu suštinu. Apelujem na sve političke stranke i predstavnike da pokušaju da ne zloupotrebljavaju ovo pitanje i da se ne bave politikantstvom, nego da rade na unapređenju povezivanja u regionu i sa EU. Naravno da ne izgleda dobro kada ste u procesu popunjavanja upitnika, izrade mišljenja, sprovođenja reformi, a ne možete da se usaglasite o jednom prostom ugovoru o kojem su svi u suštini saglasni.

* GLAS: Iz RS prigovaraju da o ovom pitanju nije razgovarano od februara, kada su uputili Savjetu ministara svoje primjedbe i da nije bilo dovoljno komunikacije između Savjeta ministara i entitetskih vlada?

VIGEMARK: Što se tiče komunikacije na relaciji Savjet ministara i Vlada RS, to nije nešto o čemu mogu davati komentare. Jedino što mogu reći jeste da je zaista bilo dovoljno vremena za sve da se pozabave bilo kakvim komentarima, prigovorima i eventualnim rezervama prema ugovoru. Ugovor su parafirali EU i BiH još u februaru i nakon toga je trebalo da uslijedi period internih konsultacija u zemlji. Bilo je sasvim dovoljno vremena da ovo pitanje bude riješeno. Šta god da se radilo, nije trebalo da to postane pitanje koje se poteže u zadnjim sekundama. Stav EU je da je transport vrlo važna oblast i u kontekstu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Nije tu riječ samo o transportu, nego i regionalnoj saradnji i povezivanju.

* GLAS: BiH nikako da usvoji izmjene Zakona o akcizama. Čini se da se i tu u praktične stvari umiješala politika?

VIGEMARK: Bilo koje pitanje koje je pred nekim zakonodavnim tijelom je po svojoj prirodi političko, ali po definiciji politika ne treba da bude nužno nešto negativno. Ali, ako govorimo o politizaciji tog pitanja, to znači da ljude uopšte ne zanima ili se ne bave dovoljno suštinom. Čuo sam stranačke lidere i druge ljude da ovdje uopšte nisu u pitanju akcize, nego nešto drugo. Neki su zabrinuti na koji način će biti trošen novac koji će biti prikupljen kroz povećanje akciza. Takođe, bilo je priča o tome da ljudi već plaćaju akcize, tako da i obični građani pitaju kako se troše prihodi od poreza koji plaćaju. Možda treba uraditi neku reviziju i razmotriti na koji način su korišćeni prihodi od akciza. Ipak, tu takođe ima i dosta pretjerivanja i nekih pogrešnih informacija i dezinformacija. U konačnici je na domaćim liderima, političkim strankama i poslanicima da pronađu rješenje. Nije na nama da kažemo kako to rješenje treba da izgleda.

Sistem ne može da opstane ako trošite samo na plate

* GLAS: BiH još nije donijela fiskalni okvir za naredne godine, a u međuvremenu usvaja zakon o povećanju plata službenicima na nivou BiH, iako iz EU i međunarodnih institucija godinama stižu upozorenja da BiH ima preglomaznu i neefikasnu administraciju?

VIGEMARK: Najveća prijetnja, koju vidim u izostanku napretka u određenim reformama nekih 16 mjeseci prije izbora, jeste da će sigurno na svim nivoima vlasti doći do iskušenja da krenu da troše više kroz budžete za narednu godinu na plate, beneficije i neke projekte. To je jednostavno ciklus koji se javlja u predizbornim, odnosno izbornim godinama, ali to je kratkovido i usko gledanje. Bilo da je riječ o povećanju plata za policijske službenike na nivou BiH ili povećanju plata za određene državne službenike u RS, disciplina koju traži MMF ili koju reformska agenda nameće za domaće vlasti podrazumijeva trošenje samo onog novca koji imate. I to treba trošiti kako treba, a ne samo da sve odlazi na plate i na tekuće troškove. Tako ovaj sistem ne može opstati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana