Lars Gunar Vigemark, šef Delegacije EU u BiH, za Glas Srpske: Bez rasta akciza prvo nestaje donacija EU

* GLAS: Evropski komesar za proširenje Johanes Han je u pismu predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Denisu Zvizdiću upozorio da će novac namijenjen BiH za infrastrukturne projekte biti preusmjeren drugim zemljama ako set zakona o akcizama ne bude usvojen do 1. novembra. Da li je za BiH taj novac izgubljen s obzirom na to da je istekao rok?

VIGEMARK: Mislim da je Han kao rok naveo početak novembra, odnosno polovinu mjeseca. Svi smo razočarani izostankom napretka u vezi sa ovim pitanjem. Prvo Parlament BiH mora da dobije prijedlog za koji je moguće obezbijediti podršku. Ako nema većine, onda je nema. Tehnički to jeste komplikovano pitanje, ali ima tu i dosta razbacivanja terminologijom poput nekakvih opštih pojmova kao što su transparentnost i slično čime se imputira na neki način da Uprava za indirektno oporezivanje, čiji je Upravni odbor predložio izmjene Zakona o akcizama, nije transparentna u radu. Komesar Han i drugi zvaničnici EU govore da BiH treba da ima određeni fiskalni prostor, odnosno da pokaže da ima kapacitete da može otplaćivati dugove ako dođe do zaduženja, odnosno da ste kreditno sposobni. Mi ovdje govorimo prvenstveno o kreditima koji bi došli od Evropske banke za obnovu i razvoj. Međutim, novac koji bi BiH prvo izgubila je novac od Evropske komisije i to u formi grantova, dakle bespovratnih gotovinskih sredstava. Taj novac nije neograničeno dostupan, to su naša budžetska sredstva koja su za to predviđena. Ako se novac ne može usmjeriti u BiH zato što ne postoji taj fiskalni prostor koji će omogućiti da se ispune uslovi međunarodnih finansijskih institucija, čak i ako želimo, taj novac neće biti isplaćen BiH. Naravno, otići će negdje drugdje na području zapadnog Balkana.

* GLAS: Da li postoji realna šansa da BiH ispuni obaveze koje je preuzela i stekne status kandidata za članstvo u EU početkom naredne godine, kao što najavljuju neki njeni političari?

VIGEMARK: Ako misle na prvu polovinu naredne godine, onda bi prvi korak bio da završe sa utvrđivanjem svih odgovora na upitnik Evropske komisije. Drugi korak je izrada mišljenja koje EU priprema jednim dijelom na osnovu odgovora koje dostavi BiH. Mislim da postoji neka prilika u prvoj polovini naredne godine i za BiH i druge zemlje zapadnog Balkana. Fokus EU je na zapadnom Balkanu, dugo godina nismo imali fokus na ovom području i to bi trebalo da bude iskorišćeno.

* GLAS: BiH je u velikom zastoju kada je riječ o reformama i očigledno je da su se političke stranke uglavnom usmjerile na predizbornu kampanju iako do izbora ima skoro godina.

VIGEMARK: Bilo je dosta pažnje usmjerene na reforme, zakone i mnoga druga jednako važna pitanja. U FBiH je to reforma penzijskog sistema. Tu je takođe pitanje doprinosa koje poslodavci plaćaju i cijeli niz drugih pitanja. Kada je riječ generalno o ekonomskim reformama, najvećim dijelom su entiteti ti koji imaju nadležnosti za njih. U Srpskoj je mnogo posla već urađeno, ali ima još stvari koje treba da budu završene.

* GLAS: Koji su to zadaci?

VIGEMARK: Jedan od primjera je zdravstveni sektor u kojem je mnogo curenja novca i neefikasnosti. U slučaju FBiH u oblasti zdravstva će kantoni i lokalne samouprave morati biti podjednako uključeni, a i u RS će biti važno uključiti lokalne samouprave u bilo koju reformu zdravstvenog sektora. To bi morao biti naredni logični korak i stvari koje bi trebalo da budu urađene. Tu je smetnja politizacija i preuranjena predizborna kampanja koja je odvukla pažnju sa stvarnih problema, a to je oduvijek bila ekonomija. Naravno da su bitni i bezbjednost i vladavina prava i da želite imati funkcionalno pravosuđe i obrazovanje. Na svim tim pitanjima treba da bude fokus. To je ideja koja stoji iza reformske agende i pristupanja EU. S druge strane, ne čudi me da su reforme usporile zato što su neke od njih teške, kao i odluke koje treba da budu donesene. One zahtijevaju političku hrabrost i liderstvo. Nažalost, ponekad tog liderstva nedostaje i zato imate mnogo političkog prepucavanja koje ne vodi nigdje. To važi za oba entiteta i za nivo BiH. Najiskrenije mislim da je to čisti gubitak vremena. Ekonomija je suština.

BiH mora stići Srbiju i Crnu Goru

* GLAS: Gdje je BiH u odnosu na ostale zemlje regiona kada je riječ o putu ka EU?

VIGEMARK: Srbija i Crna Gora su prepoznate kao napredne zemlje u svojim aktivnostima. Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je prije mjesec rekao da bi do 2025. godine Srbija i Crna Gora mogle biti spremne za članstvo. Druge zemlje bi trebalo da ih sustignu. Ne bi bila dobra situacija da Srbija i Crna Gora postanu članice EU, a da BiH i dalje zaostaje. I zbog toga je za ovu zemlju veoma važno da ostvaruje napredak na evropskom putu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.