Krajišnik: Sarajevski Srbi bili bi najčvršća kopča za BiH

Krajišnik: Sarajevski Srbi bili bi najčvršća kopča za BiH 18.03.2018 13:48 | Srna

Istočno Sarajevo - Prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik smatra da je egzodus Srba iz Sarajeva prije 22 godine najveća žrtva za Republiku Srpsku, te da je šteta što međunarodna zajednica i tadašnje muslimansko rukovodstvo nisu pokazali volju da pomognu Srbima da ostanu u ovom gradu, jer bi to bila "najčvršća kopča" za BiH i veliko bogatstvo i za Sarajevo i za Srbe.

"Odlazak Srba iz Sarajeva je najveća žrtva za Republiku Srpsku. Da je tadašnje muslimansko rukovodstvo bilo pametnije i da je prihvatilo da se formira zajednička gradska vlast, onda bi to bila najčvršća kopča za BiH", rekao je Krajišnik Srni.

On je podsjetio da je prije egzodusa srpska strana formirala odbor koji je trebalo da pomogne Srbima da ostanu u Sarajevu i da imaju svoju lokalnu vlast.

"Potrebna je bila samo dobra volja da se Sarajevo organizuje u više opština, tako da svaka lokalna zajednica ima vlast sama nad sobom. Srbi su tražili svoju lokalnu vlast i to je bio glavni uslov da ostanu u Sarajevu", naveo je Krajišnik.

Prema njegovim riječima, tadašnje muslimansko rukovodstvo nije imalo dobru volju, a međunarodna zajednica više sluha da pomogne Srbima da ostanu o ovom gradu.

"Da bi sa sebe skinuli odgovornost, jer nisu omogućili da Srbi ostanu, oni su izmislili da smo ja i naše tadašnje rukovodstvo pozvali Srbe da izađu iz Sarajeva. To nije tačno. Zna se da su Srbi do posljednjeg momenta ostali u Sarajevu dok nije došla odluka da nova vlast mora da uđe u srpska područja", rekao je tada jedan od najuticajnih funkcionera SDS-a.

On je podsjetio i na odluku tadašnje gradske skupštine koja je poručila da je "odluka svakog pojedinca da li će ostati ili otići".

"To je bila podvala da bi se srpska strana optužila da je istjerala Srbe iz Sarajeva", istakao je Krajišnik.

Da je tako i bilo, a nije, naveo je on, onda se treba upitati šta je sa Srbima u užem dijelu Sarajeva koje je sve vrijeme bilo pod muslimanskom vlašću. "Zašto su otišli, ako su u toku rata bili u Sarajev? Otišli su jer nisu željeli da ostanu pod tuđom vlašću", ocijenio je prvi predsjednik Narodne skupštine.

On je rekao da je egzodus velika nesreća i da se sudbina poigrala sa Srbima, jer je na nekorektan način vođena aktivnost oko crtanja granica u Sarajevu i da je Dejtonskim sporazumom napravljeno negativno rješenje za Srbe.

"U Dejtonu je naša delegacija preliminarno dogovorila sa /bivšim američkim izaslanikom Ričardom/ Holbrukom da se Sarajevo konstituiše kao složena gradska cjelina gdje bi umjesto deset imala 20 opština i to bi bilo ono što bi zadovoljilo Srbe da prihvate prelazno rješenje do konačnog rješenja za Sarajevo i Republiku Srpsku", naglasio je Krajišnik.

On je napomenuo da je Sarajevo slovilo kao drugi srpski grad u bivšoj Jugoslaviji i da se sa ove distance može reći da je srpski narod trebalo da ostane u Sarajevu.

"Ali, u to vrijeme bilo je nemoguće ostati, jer su predstavnici drugog naroda poručili da može ostati žsamo onaj ko nije nosio pušku i ko nije okrvavio rukež. A onaj ko je nosio pušku reći će drugom - ti si okrvavio ruke, taman i da nije", konstatovao je Krajišnik.

Podsjećajući da je Sarajevo prije rata bilo 25 odsto vrijednosti BiH i da je samo Vogošća bila bogatija od Bijeljine i Banjaluke, Krajišnik je rekao da su Srbi ostavili veliko bogatstvo u ovom gradu, ali da je najveći gubitak njihov odlazak iz ovog grada kao i odlazak intelektualne elite koja je krasila Sarajevo.

Egzodus Srba iz Sarajeva predstavlja niz događaja koji su uslijedili nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kada je pet opština Srpskog Sarajeva, u cjelini pripalo Federaciji BiH, dok je drugih pet opština podijeljeno između Republike Srpske i Federacije BiH, gdje su Srbi uglavnom dobili periferna, nenaseljena i ruralna područja.

Srpski borci u Sarajevu u ratu su zaustavili 36 ofanziva i odbranili svoje domove, a u toj odbrani poginulo je više od 7.000 vojnika i civila.

Egzodus Srba sa područja Sarajeva počeo je u decembru 1995. godine, a završen je početkom marta 1996. godine.

Oko 120.000 Srba iz Ilijaša, Vogošće, Hadžića, Ilidže, Rajlovca, Grbavice i dijela Starog grada napustili su vjekovna ognjišta i krenuli na prostor Republike Srpske, ne želeći da žive pod hrvatsko-muslimanskom vlašću.

Mnogi Srbi su odlučili da premjeste posmtrne ostatke članova svoje porodice. Na Sokocu je formirano Srpsko vojničko spomen-groblje Mali Zejtinlik, na koje su preneseni posmrtni ostaci blizu 1.000 boraca Vojske Republike Srpske.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica