Krajičnik: Rukovodstvo Srpske pozvalo Srbe da ostanu u Sarajevu

Srna
Krajičnik: Rukovodstvo Srpske pozvalo Srbe da ostanu u Sarajevu

Istočno Sarajevo - Prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik izjavio je da, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ni on, ni tadašnje rukovodstvo Srpske nisu pozvali Srbe da napuste Sarajevo, već naprotiv, da ostanu u ovom gradu.

"Srbi nisu ostali, jer im to nije bilo dozvoljeno. Izostala je dobra volja tadašnjeg rukovodstva Federacije BiH iz Sarajeva i predstavnika međunarodne zajednice. Ovo su nepobitne činjenice", istakao je Krajišnik, negirajući tekst pod naslovom "Krajišnikov poklonjeni egzodus", objavljen u pojedinim medijima.


Prema riječima Krajišnika, istina je da su Srbi htjeli da ostanu u Sarajevu, što su tada, na više protestnih okupljanja ispoljili.

On je rekao da je jedini zahtjev sarajevskih Srba bio da se grad transformiše u više opština kako bi imali svoju lokalnu vlast, te dodao da taj mali ustupak nije htjela da učini federalna vlast, a međunarodni predstavnici ih na to nisu htjeli primorati, a mogli su.

Krajišnik je naglasio da, iako je imao razloga, nikad nije htio da okrivi muslimanske predstavnike iz tog vremena, jer je, kako je rekao, iznad njihove krivice, stavljao nesrećnu sudbinu koja je tada zadesila sarajevske Srbe.

"Međutim, zato su neki pojedinci, bliski muslimanskom rukovodstvu, plasirali beskrupuloznu neistinu na kojoj bi im i sam Gebels, da je živ, pozavidio. Oni su ignorisali činjenicu da je najveći broj Srba, više od 100.000 do 1990. godine živio u užem dijelu Sarajeva, gdje je cijeli rat bila muslimanska vlast", istakao je Krajišnik.

On je upitao autora pomenutog teksta može li dobiti odgovore na pitanja ko je te Srbe iz najužeg gradskog jezgra protjerao, ko im je upadao u stanove, ko ih je zastrašivao, ali i zašto se nakon 22 godine ti isti Srbi nisu vratili u "uži dio Sarajeva".

Krajišnik je podsjetio da je neposredno prije egzodusa Srba iz Sarajeva održana sjednica Skupštine tadašnjeg Srpskog Sarajeva, na kojoj je donesena odluka da se svim građanima ostavlja na slobodan izbor da li će ostati u Sarajevu ili otići.

Poslije te, javno objavljene odluke, rekao je prvi predsjednik Narodne skupštine Srpske, najveći broj Srba je napustio područje Sarajeva i raselio se po mnogim zemljama.

"Danas imamo paradoks. Oni koji nisu htjeli da dozvole Srbima da ostanu u Sarajevu, zagovaraju da se Sarajevo transformiše u distrikt. Ovaj prijedlog je ruganje zdravoj pameti ili najblaže rečeno, naknadna pamet koja nas ne može vratiti u vrijeme kad je trebalo uslišiti molbe Srba i transformisati Sarajevo u 20, umjesto 10 opština i preko Sarajeva dobiti neraskidivu kopču za BiH. Zbog te propuštene prilike BiH stoji na žstaklenim nogamaž sa malom šansom da dugo traje", istakao je Krajišnik.

Prema njegovim riječima, Srbi koji su napustili Sarajevo najbolji su svjedoci svega što se 1996. godine dešavalo i oni mogu reći da li su po nečijem nagovoru otišli ili su morali otići, jer im nije bila data prilika da ostanu.

"Današnji stanovnici BiH, posebno oni koji zagovaraju uspostavljanje BiH kao normalne državne zajednice, treba da znaju da su ili oni ili njihovi prethodnici, time što nisu dozvolili Srbima da ostanu u Sarajevu, BiH ukrali šansu da bude normalna zemlja", rekao je Krajišnik.

On smatra da sve što se danas politički radi da bi se BiH sačuvala od nestanka liči na "krpljenje razbijene posude", za koju je teško naći način da se ponovo sastavi.

"Ko je za to kriv, lako je svakome da utvrdi. Ko želi da uzme prednje činjenice u obzir", naveo je Krajišnik.

Egzodus Srba iz Sarajeva predstavlja niz događaja koji su uslijedili nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kada je pet opština Srpskog Sarajeva, u cjelini pripalo Federaciji BiH, dok je drugih pet opština podijeljeno između Republike Srpske i Federacije BiH, gdje su Srbi uglavnom dobili periferna, nenaseljena i ruralna područja.

Srpski borci u Sarajevu u ratu su zaustavili 36 ofanziva i odbranili svoje domove, a u toj odbrani poginulo je više od 7.000 vojnika i civila.

Egzodus Srba sa područja Sarajeva počeo je u decembru 1995. godine, a završen je početkom marta 1996. godine.

Oko 120.000 Srba iz Ilijaša, Vogošće, Hadžića, Ilidže, Rajlovca, Grbavice i dijela Starog grada napustili su vjekovna ognjišta i krenuli na prostor Republike Srpske, ne želeći da žive pod hrvatsko-muslimanskom vlašću.

Mnogi Srbi odlučili su da premjeste posmtrne ostatke članova svoje porodice. Na Sokocu je formirano Srpsko vojničko spomen-groblje Mali Zejtinlik, na koje su preneseni posmrtni ostaci blizu 1.000 boraca Vojske Republike Srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana