Kovačević: Najviše srebreničana stradalo u proboju

Kovačević: Najviše srebreničana stradalo u proboju 11.06.2013 19:12 | Agencije

Hag - Bivši ministar odbrane Republike Srpske general Dušan Kovačević danas je u Hagu, na suđenju nekadašnjem predsjedniku Srpske Radovanu Karadžiću, svjedočeći o dešavanjima u Srebrenici tokom proteklog rata, rekao da je, prema informacijama koje je imao, najveći broj muslimanskog stanovništva i boraca izginuo u proboju.

Kovačević, koji je svjedok odbrane Karadžića, rekao je da je za događaje u Srebrenici prvi put čuo početkom ili sredinom avgusta 1995. godine, najprije iz sredstava informisanja, a zatim od generala Radivoja Miletića, koji mu je rekao da je bilo "nekontrolisanog, namjernog strijeljanja u znak osvete zbog zločina počinjenih u srpskim selima, a da je najveći broj muslimana poginuo u proboju".

Hag - Bivši ministar odbrane Republike Srpske general Dušan Kovačević danas je u Hagu, na suđenju nekadašnjem predsjedniku Srpske Radovanu Karadžiću, svjedočeći o dešavanjima u Srebrenici tokom proteklog rata, rekao da je, prema informacijama koje je imao, najveći broj muslimanskog stanovništva i boraca izginuo u proboju.

General Miletić, koji je bio načelnik Odjeljenja za operativno-nastavne poslove Vojske Republike Srpske, u tribunalu je prvostepenom presudom proglašen krivim za ubistvo, progone i prisilno premiještanje muslimanskog stanovništa i osuđen je na 19 godina zatvora. Na osnovu obavezujućeg naloga, on bi i sam uskoro trebalo da se pojavi kao svjedok u dokaznom postupku Karadžićeve odbrane.

Kovačević je rekao da je "od drugih oficira saznao da je jedan broj muslimana ubijen zbog zločina u Fakovićima, Kravici, Ježestici i drugim selima u Podrinju, gdje je 1992. i 1993. godine ubijeno više od 3.000 Srba i da je to bila odmazda koja se nije mogla spriječiti sistemom rukovođenja i komandovanja".

"Sve informacije koje sam imao od oficira svodile su se na to da je najveći broj muslimanskog stanovništva i boraca izginuo u proboju. Kada su kretali, svaki borac je vodio porodicu sa sobom, sačekali su ih borbeni položaji VRS i međusobno su otvarali vatru. VRS je sprečavala taj proboj i u borbi je izginulo najviše stanovništva i boraca", dodao je Kovačević.

Od američkog pravnika srpsko-ruskog porijekla Stefana Karganovića, koji je osnovao nevladinu organizaciju "Istorijski projekat Srebrenica", svjedok je čuo da je "nepobitno strijeljano oko 400 muslimana iz Srebrenice i da je to zločin koji je počinjen, a svi ostali su nestali ili izginuli u proboju".

Kovačević je rekao da je od tima za istage o zločinima nad Srbima saznao da je pronađeno nekoliko stotina muslimana živih u svijetu, a njihova imena su uklesana u spomen groblju u Potočarima.

Na pitanje predsjedavajućeg sudije O-gon Kvona gdje su ljudi bili pogubljeni, Kovačević je odgovorio da su oni "odvoženi na više lokacija" i da misli da je jedna bila prema Bijeljini, te da su pogubljenja "bila organizovana van Srebrenice".

Na sastancima Državnog komiteta za snabdijevanje snaga VRS, čiji je Kovačević bio član, tu informaciju su, prema njegovom svjedočenju, "potvrdili general Ratko Mladić i general Zdravko Tolimir".

Svjedok je rekao da mu "nije poznato da je Karadžić ikada sa nekim razgovarao o Srebrenici", odnosno da on nije "prisustvovao takvim razgovorima".

Naredni svjedok odbrane Gordan Milinić, koji je bio Karadžićev savjetnik za bezbjednost, rekao je da Radovan Karadžić nije bio komandant VRS i da Glavni štab nije priznavao autoritet predsjednika.

Milinić je dodao da se vojska obraćala Karadžiću samo kada je nešto htjela da dobije, kao na primjer gorivo, te da je on kao predsjednik bio nemoćan.

"Vojnicima su u rovu dijeljeni pamfleti da ne slušaju Karadžića, tri puta je htio da smijeni Mladića i Glavni štab, i svaki put je došlo do izražaja da Glavni štab ima silu, ima oružje i da ne može predsjednik da provede smjenu Glavnog štaba, jer je oni nisu priznavali", dodao je Milinić.

On je istakao da je Karadžić uvijek bio za mirna rješenja. "Da se Radovan Karadžić pitao, nijedan čovjek ne bi bio ubijen, on je bio čovjek mira", rekao je svjedok.

Prema njegovim riječima, Karadžić je imao veliko povjerenje u svoje saradnike i dešavalo se da pripremljene dokumente potpiše, a da ih i ne pregleda, kao što je to bilo sa "direktivom sedam".

U toj direktivi od marta 1995. godine, Karadžić u svojstvu vrhovnog komandanta oružanih snaga Republike Srpske, između ostalog, navodi da "planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima" treba stvoriti "uslove totalne nesigurnosti i besperspektivnosti daljeg opstanka žitelja Srebrenice i Žepe".

Milinić je rekao da potpis na dokumentu "liči na Karadžićev" i da "nije siguran da je njegov". "Tu je sve je rađeno suprotno pravilima našeg kabineta, uzmite jedan moj dopis koji sam ja radio, tu treba da bude oznaka predsjednik Republike Srpske, ovo nije protokolisano", naveo je Milinić.

Tužilac Pek je svjedoka pitala o njegovim kontaktima sa Karadžićem nakon što se on povukao sa funkcije predsjednika, a u vezi sa dokumentima koji su nestali iz arhiva Predsjedništva Republike Srpske, ali je Milinić to odlučno negirao.

"Karadžić se povukao kada mu je /Ričard/ Holbruk zaprijetio da će da ukine Republiku Srpsku i Srpsku demokratsku stranku /SDS/, on se povukao i poštovao to povlačenje", naglasio se Milinić.

Milinićevo svjedočenje nastavlja se sutra.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica