Košarac: Sporazum tumačiti kako piše, a ne kako neko želi

Srna
Košarac: Sporazum tumačiti kako piše, a ne kako neko želi

Istočno Sarajevo - Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Staša Košarac rekao je da je Republika Srpska Dejtonskim sporazumom verifikovala svoj status, jer je u taj dokument unijela svoju teritoriju, institucije, stanovništvo i svaki drugi integritet, te da je potrebno Dejton prevoditi i tumačiti kako piše, a ne onako kako misle neki međunarodni zvaničnici.

Povodom 22 godine od parafiranja Dejtonskog sporazuma, Košarac je rekao Srni da je politika institucija Republike Srpske sasvim jasna - Srpska mora da insistira na njegovoj doslovnoj primjeni.


On smatra da svi predstavnici institucija Republike Srpske treba zajedno da započnu neophodne aktivnosti na reviziji odluka koje je donio visoki predstavnik, a koje ne pišu u Aneksu 4 Dejtonskog sporazuma.

"Postoji veliki broj institucija na nivou BiH koje nisu proizvod Dejtonskog sporazuma, nego njegovog različitog tumačenja, a te institucije ili agencije puno koštaju građane Republike Srpske", naveo je Košarac, upitavši zašto bi građani Republike Srpske plaćali institucije koje je nametnuo visoki predstavnik, a koje su mimo i protiv interesa Srpske.

Prema njegovom mišljenju, različiti prevodi ovog dokumenta donijeli su niz nesagledivih posljedica po funkcionisanje ukupnih odnosa u ovoj zemlji.

"S jedne strane, itervencionizam OHR-a bio je itekako prisutan, a sa druge potpuno je vidljivo da su u pogrešnom prevodu Dejtonskog sporazuma, prije svega Ustava, odnosno Aneksa 4, prednjačili bošnjački političari, bez obzira iz koje bošnjačke komponente oni dolazili", istakao je Košarac.

Oni su to činili, kaže on, iz prostog razloga jer su željeli da pogrešnim tumačenjem Dejtonskog sporazuma daju mnogo veći značaj institucijama na nivou BiH, a da umanje značaj institucija Republike Srpske.

"Jedna od ključnih posljedica pogrešnog tumačenja Dejtonskog sporazuma i intervencionizma visokog predstavnika jeste pravosuđe u BiH, posebno Sud i Tužilaštvo BiH, koji su primjer kako ne treba raditi. Nakon donošenja takvih neustavnih zakona nastupila je nova zloupotreba bošnjačke komponente kroz angažovanje kadra u pravosudnim institucijama koji donose veoma štetne i neutemeljene odluke protiv interesa srpskog naroda", ukazao je Košarac.

On je podsjetio da je, tumačeći Dejtonski sporazum, visoki predstavnik i u vezi sa javnim servisima u BiH pokušao da napravi nešto što izvorni Dejtonski sporazum ne sadrži.

"Tu je postojala veoma dobra saradnja između bošnjačke komponente, OHR-a i dijela međunarodne zajednica koja je upravo željela da se vrši intervencionizam", naveo je Košarac.

On je konstatovao da je dobro što je Dejtonski sporazum zaustavio rat, ali je dejtonska utakmica u svom drugom poluvremenu bila takvog karaktera da su razni međunarodni mešetari različito tumačili Dejton i pokušavali da dovedu u kontekst Dejtonskog sporazuma upravo ono što je bošnjačka komponenta sve vrijeme pokušavala da obezbijedi, a to je centralizacija institucija BiH, njihova nadređenost nižim nivoima vlasti.

"To je za Republiku Srpsku i njene institucije apsolutno neprihvatljivo. Dejton je jasno precizirao da se određene reforme u BiH mogu realizovati samo onda kada postoji sporazum tri strane koje će usaglasiti svoje stavove. Međutim, očigledno je da su mnogi međunarodni mešetari na različite načine pokušavali da komentarišu ili prevode Dejtonski sporazum, što je stvaralo dodatne probleme u BiH", zaključio je Košarac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana