Košarac: Bošnjaci nisu vlasnici BiH i ona ne pripada samo njima

"I poslije 25 godine očigledno je da je sadržaj politika muslimanskih političkih organizacija gotovo identičan sa onim iz devedesetih godina, što se potvrđuje kroz niz političkih dešavanja, jer i dalje postoji njihova tendencija da su Bošnjaci vlasnici BiH i da ona pripada samo njima", rekao je Košarac Srni.

To je potpuno vidljivo, ističe on, kao što je vidljiv i providan njihov pokušaj da pričom o posljednjem popisu stanovništva u BiH pokažu da su oni dominantni u BiH, iako sa srpske strane postoje argumentovane primjedbe na implementaciju i obradu rezultata tog popisa.

Košarac naglašava da je, iz ugla demokratskih principa, vidljivo da onda kada se u Republici Srpskoj u skladu sa Ustavom Republike Srpske zvanična politika opredijeli za određene procese na visokom demokratskom nivou, a to je referendum o značajnom datumu za srpski narod, 9. januar - Dan Republike, tada iz muslimanskog Sarajeva veoma često dođe do horskog osporavanja ustavnih nadležnosti i potreba Srpske da se građanima omogući slobodno izražavanje njihove volje.

"Za nas u Republici Srpskoj potpuno je neprihvatljivo da moramo bezuslovno da prihvatimo sve zahtjeve i potrebe bošnjačke političke vrhuške u Sarajevu", poručuje šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH.

Prema njegovim riječima, jedan od takvih neprimjerenih zahtjeva prema Srpskoj svakako je i apelacija bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Ustavnom sudu BiH u vezi sa 9. januarom, što dovoljno govori da i dalje kod bošnjačkih političara postoji unutrašnja potreba da uporno derogiraju interese i ustavnu poziciju Republike Srpske, što se može dovesti u kontekst njihove kontinuirane borbe protiv Republike Srpske i srpskog naroda.

"Nažalost, ta politička ćud u Sarajevu ne mijenja se ni poslije 25 godina. I zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde po tužbi protiv Srbije jednostran je akt čovjeka koji je član Predsjedništva BiH /Bakir Izetbegović/, koji pokazuje da bošnjačka politika djeluje vaninstitucionalno i neustavno. To je bio problem i kada su Bošnjaci odlučili da krenu u referendum 1. marta 1992. godine, ne vodeći računa o stavovima drugih naroda", navodi on.

Košarac naglašava da svi treba da vode računa o tome da je BiH zemlja dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da je to jednostavno srž Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.

Prema njegovoj ocjeni, u političkom kontekstu, 1. mart za srpski narod u BiH donosi nešto što je ključni problem u BiH, a to je model preglasavanja, odnosno pokušaj majorizacije drugih naroda, čiji je cilj bio razbijanje Jugoslavije i uspostavanje fundamentalizma u BiH.

"Bilo koji vid preglasavanja je 'rak rana' za BiH i zbog toga mi ne prihvatamo nikakvo obilježavanje 1. marta, pogotovo što je tog datuma 1992. godine Srbima u Sarajevu poslata jasna poruka da nisu prihvatljivi i da nisu dobrodošli u ovaj grad, o čemu svjedoči podlo ubistvo srpskog svata Nikole Gardoviće i spaljivanje srpske zastave na Baščaršiji. To je, takođe, bio znak da se tadašnji musimanski lider Alija Izetbegović opredijelio za etničko čišćenje Srba u BiH", zaključio je Košarac u izjavi za Srnu.

U dijelu Federacije BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom 1. mart se obilježava kao "dan nezavisnosti BiH", dok se ovaj datum u Republici Srpskoj ne slavi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.