Karadžić: Halilović insistirao da se krene u napad

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske istakao je tokom iznošenja završne riječi odbrane da su sukobi na zapadu BiH u Prijedoru počeli nakon napada muslimanskih snaga.

Sve do pred kraj maja nije bilo sukoba, Srbi su ponudili muslimanima da naprave svoje opštine i svoje policijske stanice, što je tužilaštvo protumačilo kao neku vrstu protjerivanja i otpuštanja.

Ali, tadašnji muslimanski vojni lider Sefer Halilović insistirao je da se ne pregovara sa Srbima već da se krene sa napadima, rekao je Karadžić i citirao Halilovićev dokument.

On je objasnio kako je došlo do otvaranja tzv. logora u toj oblasti, pojasnio da u zatvorima nije bilo dovoljno mjesta za hiljade zarobljenih pripadnika "zelenih beretki"i "patriotske lige" u običnim zatvorima.

Karadžić je ukazao da je nakon ispitivanja 60 odsto ljudi pušteno i podsjetio da je lično pozvao strane novinare da obiđu ta mjesta.

On je naveo da je bilo zločina koje su činili pojedinci, pripadnici izbjegličke populacije kojima su domovi spaljeni, ili kriminalci, ali da oni nisu imali nikakve veze sa institucijama Srpske.

Karadžić ističe da je odbrana u integralnoj formi iznijela niz naredbi i dokumenata, za razliku od Tužilaštva koje je uzimalo dijelove tekstova i mijenjalo smisao dokumenata.

"Zašto Tužilaštvo nije ni jednom navelo da sam molio Izetbegovića da opozove objavu rata i da Republika Srpska nije uzvratila na isti način niti je uvela uvela ratno stanje" - upitao je Karadžić.

On je detaljno objašnjavao način na koji je počeo rat, pozivajući se na niz dokumenata koje je sam objavio i one koji su pripadali srpskoj, ali i muslimanskoj strani.

Karadžić je citirao dokumete iz kojih se vidi da razne dobrovoljačke jedinice nisu bile u dobrim odnosima sa regularnim vojnim snagama i dokazivao da su npr. "žute ose" izbačene iz Republike Srpske i protjerane u Srbiju, gdje im je sudila tadašnja vlast Republike Srbije.

On je citirao dokumente i svjedočenja iz kojih se vidi da su pripadnici tih snaga bili grubi prema ministrima Vlade Republike Srpske i oficirima, npr. u Zvorniku, jer su znali da ih vlast ne želi tu.

"Obični i slobodni govori poslanika koji nisu ušli u skupštinske akte, polufabrikovani dokumenti, istrgnute rečenice u nedostatku optužujuće dokumentacije...sve su to navodni argumenti optužnice", rekao je Karadžić.

Kao jedan od mnogobrojih primjera zloupotrebe, Karadžić je naveo tvrdnju Tužilaštva da je svojevremeno rekao da "muslimanu nisu ljudi"... Radi se o terminu /people/ na engleskom jeziku koji u kontekstu izjave označava - narod.

Znači, rekao sam da muslimani nisu "poseban narod", jer Srbi smatraju da su oni po nacionalnom porijeklu Srbi muslimanske vjeroispovjesti i u tome je velika razlika u odnosu na zaključak optužnice, rekao je Karadžić, navodeći niz sličnih citata kojima je demantovao tvrdnje Tužilaštva.

Tvrdnje da srpska vlast nije ništa činila da spriječi zločine - nisu tačni, sve je bilježeno, pa i danas se u sudovima BiH sudi po optužnicama i dokumentaciji koju je prikupio tadašnji MUP Republike Srpske, rekao je Karadžić.

Radovan Karadžić sutra nastavlja iznošenje završne riječi.

Popović: Političko suđenje Radovanu Karadžiću

Dekan banjalučkog Pravnog fakulteta Vitomir Popović rekao je da ne vidi nijedan argument na osnovu kojeg bi bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić bio osuđen pred sudom u Hagu, a kamoli da to bude doživotna robija.

Popović je siguran da je Karadžić, ako bi se sudilo po zakonu, međunarodnim konvencijama i standardima, jedan od ljudi koji je poštovao Ženevsku konvenciju i njene protokole iz tog perioda i da nije počinio ništa što bi mu se na taj način moglo staviti na teret.

Ovo suđenje Popović smatra političkim, te napominje da treba imati u vidu činjenicu da u okviru međunarodne zajednice trenutno važi novi poredak da je i pravo na određen način, naročito u Haškom tribunalu, postalo politika, što se postepeno događa i u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Popović je istakao da je neizvjesno predvidjeti kakav će biti ishod odluke Haškog tribunala u ovom slučaju, ako se bude u poziciji da se odluka donosi na drugačiji način.

"Ipak se nadam da će pravo biti u funkciji ostvarivanja pravde", rekao je Popović novinarima u Banjaluci.

Profesor banjalučkog Pravnog fakulteta Mile Dmičić smatra da je Karadžić samo jedan od onih koji je od devedesetih godina aktivno učestvovao stvarajući mogućnost i tražeći najbolje rješenje u BiH za ravnopravno organizovanje, život i opstanak tri naroda u BiH.

"Potvrdiće se da je međunarodno pravo izgubilo svoj korijen, odnosno da su institucije međunarodne zajednice, prvenstveno UN, od devedesetih godina na ovamo izgubile autoritet institucije naroda ovog svijeta", kaže Dmičić.

On je napomenuo da su svi sudovi od nirberškog, tokijskog do haškog sudili za genocid, a da u BiH njega nema ni po teorijskom ni po praktičkom definisanju genocida kao ratnog zločina.

"Mi pravnici opravdavamo sve što je bio legalni čin traženja rješenja za BiH, odnosno da se očuvaju identiteti i subjektiviteti tri državotvorna naroda prije 1990. godine i poslije toga", naglasio je Dmičić.

On je napomenuo da je Dejtonski mirovni sporazum međunarodni ugovor, koji se jednio može mijenjati novim međunarodnim ugovorom.

"Republika Srpska je dejtonska državotvorna jedinica BiH kao države. Suđenje Karadžiću u ovom slučaju je suđenje pojedincu, a ne državi, odnosno državotvornoj jedinici Republici Srpskoj", pojasnio je Dmičić.

On je zaključio da je Republika Srpska trajna pravna i politička kategorija i da se u Haškom tribunalu ili bilo kom drugom sudu ne može suditi jednom narodu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.