Jama Radača krije 300 tijela nestalih

Kazao je to za "Glas Srpske" sagovornik blizak Institutu za nestala lica BiH i naveo da je ta masovna grobnica zalivena betonom i prekrivena smećem da bi se zametnuo trag zločina.

- Tačno se zna ko je uspio da spriječi ekshumaciju tih tijela koju su tražila srpska udruženja porodica nestalih - istakao je taj izvor, ne želeći da precizira detalje.

U Tužilaštvu BiH nisu ni potvrdili ni negirali ovu informaciju, ali su naveli da je taj predmet aktuelizovan.

- Tužilaštvo je 12. novembra formiralo predmet u sklopu kojeg su policijskim strukturama odmah naređene aktivnosti u vezi sa provjerama lokacija u okolini Mostara za koje postoje informacije da se na njima nalaze posmrtni ostaci žrtava srpske nacionalnosti iz proteklog rata - kaže portparol Tužilaštva Boris Grubešić i naglašava da je Tužilaštvo zbog što intenzivnijeg rada na ovom slučaju zatražilo objedinjavanje svih predmeta koji se odnose na te lokacije u predmet koji je pokrenut u Tužilaštvu BiH.

Predsjednik Udruženja porodica nestalih sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić kaže da je to udruženje od Tužilaštva BiH tražilo da se predmeti "Jama Radača", "Deponija Buća potok" i "Kazani" spoje u jedan i daju u rad jednom tužiocu.

- Od toga nije bilo ništa. Osim toga vršilac dužnosti predsjedavajućeg kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović poslao je Univerzitetu u Sarajevu netačne podatke o broju stradalih Srba u Mostaru od 1992. do 1995. godine, navodeći da su u jami Radača nađena četiri tijela i da je ona zatvorena. To je utvrdila bivša Komisija za traženje nestalih FBiH na čijem je čelu bio Mašović, ali mi imamo podatke da se tu nalaze posmrtni ostaci više desetina ubijenih Srba - kaže Mandić i dodaje da su sva velika stratišta Srba iz posljednjeg rata u BiH potisnuta u drugi plan, pa tako i masovna grobnica u jami Radača.

U jami Radača, na lokalitetu Goranci kod Mostara, 2009. su pronađeni posmrtni ostaci tri Srbina i jednog Hrvata, a ekshumacija je nastavljena tri godine kasnije. Zbog loših vremenskih uslova radovi su ubrzo obustavljeni u novembru 2012. godine. Iako je nastavak bio najavljen za proljeće 2013, nikada više ništa nije rađeno.

Ekshumacija je na ovom lokalitetu prvi put rađena u novembru 2008, a takođe zbog vremenskih uslova radovi su obustavljeni već krajem decembra i ponovo nastavljeni 2009. godine. Prema tvrdnji mještana, jama je duboka oko 100 metara, a tokom ekshumacija došlo se tek do dubine oko 50 metara.

Mandić ističe da su opstrukcije ekshumacija u BiH prisutne od najvišeg nivoa vlasti BiH do lokalnih zajednica, te da su akteri tih nedjela i političari i predstavnici pravosudnih i institucija koje se bave traženjem nestalih.

- U tome posebno je aktivan Mašović, koji netačne informacije i umanjene podatke o broju ubijenih godinama šalje Haškom tribunalu, Tužilaštvu BiH, Međunarodnoj komisiji za nestala lica, OHR-u i na druge adrese. Na taj način prikrivani su ratni zločini nad Srbima, kao i počinioci tih zločina. Običan bošnjački narod ili pošteni pripadnici Armije RBiH govorili bi o tome, ali jednostavno ne smiju, jer se plaše osvete - kaže Mandić.

Dokumenta

Iz dokumenata koji su u posjedu "Glasa Srpske" vidi se da je Amor Mašović Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu 22. septembra ove godine poslao podatke o svega 11 ekshumiranih pripadnika srpskog naroda na području Mostara, iako Institut za nestala lica raspolaže podacima o 51 ubijenom i ekshumiranom Srbinu na tom području. Podatke o tome tražio je direktor univerzitetskog Instituta Asim Muratović, zbog projekta "Demografski gubici na području Mostara 1992-1995".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.