Izmjene predviđaju da je trećina poslanika dovoljna za kvorum

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kaže da su slična rješenja i u poslovnicima o radu najviših zakonodavnih institucija u Federaciji BiH /FBiH/, Srbiji i Hrvatskoj.

"Cilj izmjena Poslovnika o radu jeste da bude spriječena opstrukcija rada skupštine i poboljšana efikasnost", objašnjava Stevandić Srni.

Sadašnjim odredbama Poslovnika o radu Narodne skupštine Republike Srpske kvorum za rad postoji ako je na sjednici prisutno više od polovine od 83 narodna poslanika.

U zemljama regiona rad skupština regulisan je poslovnikom o radu, dok je u Srbiji donesen i poseban Zakon o Narodnoj skupštini, kojim se uređuje organizacija, način rada i odlučivanja, te druga pitanja od značaja za rad.

Odredbama Poslovnika o radu Narodne skupštine Srbije propisano je da kvorum za rad u danu za glasanje, prilikom usvajanja zapisnika i utvrđivanja dnevnog reda, kao i na prvoj sjednici Narodne skupštine, postoji ako je prisutna većina od ukupnog broja poslanika.

Rasprava o tačkama iz utvrđenog dnevnog reda sjednice Narodne skupštine Srbije vodi se bez obzira na broj prisutnih narodnih poslanika u sali za sjednice.

Poslovnikom Hrvatskog sabora propisano je da se rasprava o pojedinim tačkama iz dnevnog reda vodi bez obzira na broj prisutnih poslanika.

Propisano je da je za donošenje odluka na sjednici Sabora potrebno prisustvo većine poslanika, osim ako je Ustavom Hrvatske ili poslovnikom drugačije određeno.

Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH propisano je da kvorum za sjednicu čini većina poslanika, osim ako za odlučivanje o pojedinim pitanjima Ustavom i navedenim aktom nije drugačije utvrđeno.

Nakon što je na početku sjednice utvrđen kvorum za rad, raspravljanje o pojedinim tačkama dnevnog reda sjednice vrši se bez obzira na broj prisutnih poslanika.

Poslovnikom o radu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH propisano je da kvorum za sjednicu čini većina delegata u ovom domu.

U najvišim zakonodavnim institucijama Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije i Hrvatske Poslovnikom o radu definisan je i način obraćanja poslanika.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske niko ne može da govori dok ne dobije riječ od predsjednika ove institucije, a poslanici se obraćaju sa svog poslaničkog mjesta.

Poslovnikom o radu Narodne skupštine Srbije propisano je da niko ne može da govori na sjednici dok ne zatraži i dobije riječ od predsjednika skupštine.

Poslanici govore sa svog poslaničkog mjesta u sali, a Poslovnikom je propisano da sa govornice u sali za sjednice Narodne skupštine mogu da govore predsjednik Republike, predsjednik Vlade i druga lica, po odobrenju predsjednika Narodne skupštine.

U poslovniku Hrvatskog sabora regulisano je prijavljivanje za govor, a niko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjedavajućeg.

Ovim aktom propisano je da se prijave za govor podnose najkasnije do časa nakon početka rasprave, a predsjedavajući daje poslanicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Poslovnicima o radu Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH propisano je da poslanici i delegati mogu govoriti samo kada zatraže i dobiju riječ od predsjedavajućeg, a prijave za učešće u raspravi mogu se podnositi do isteka pretresa.

Predsjedavajući daje riječ redoslijedom u kojem prioritet izlaganja imaju predlagač akta, ovlašćeni predstavnik radnog tijela koje je razmatralo akt, predstavnik kluba poslanika, prema broju poslanika koji čine klub, a zatim poslanici po redu kako su se prijavili.

Izmjene Poslovnika o radu Narodne skupštine Republike Srpske trebalo bi da budu usvojene u prvom kvartalu naredne godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.