Izbori nesprovodivi, ugrožena prava glasača

Vedrana Kulaga, Željka Domazet
Izbori nesprovodivi, ugrožena prava glasača

Sarajevo - Tri institucije BiH koje je Dom naroda Parlamenta BiH zadužio da se izjasne o predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH dostavile su mišljenja i u njima iznijeli dvadesetak primjedbi koje potvrđuju navode da bi njihovo usvajanje donijelo više problema nego koristi u izbornom procesu.

Izmjene predviđaju uvođenje video-nadzora i skeniranje glasačkih listića na biralištima te uzimanje otiska prsta birača. Opšti stav je da trenutno nema ni novca ni vremena da te ideje budu sprovedene u djelo do oktobarskih izbora, ali i da bi njima bila kršena privatnost i prava glasača zagarantovana zakonom.

Dom naroda bi predložene izmjene zakona trebalo bi da razmatra danas, a dan pred sjednicu jasni su stavovi Agencije za zaštitu ličnih podataka, Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) i Centralne izborne komisije (CIK) BiH koja je dostavila najduži spisak zamjerki.

U CIK-u, koji je ključna karika u izbornom procesu, jasno su naveli da predložene izmjene nisu prihvatljive. Smatraju da u slučaju primjene predloženih novina postoji veliki i opravdan rizik da tok i vrijeme izbora budu poremećeni što se može odraziti na cijeli proces. Predlagače su upozorili na dio rješenja koja se tiču nabavke opreme, uz opasku da je, imajući u vidu vrijeme preostalo do izbora i rokove za sprovođenje postupaka javnih nabavki, to nerealan zadatak.

- Izmjenama nije propisana ni odgovornost biračkog odbora u procesu skeniranja listića, nije jasno definisano da li se samo skenira glasački listić ili se i broji i skenira, nije predviđen ni način prenosa podataka i rezultata do izborne komisije i na kraju i do CIK-a - istaknuto je u mišljenju koje je potpisala predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić.

Dodato je da izmjene ne definišu ni način rada mobilnih timova i da je instaliranje opreme i upravljanje njome dato u nadležnost biračkih odbora čemu oni nisu u mogućnosti odgovoriti na adekvatan način. Kod video-nadzora, navodi CIK, nije definisano praćenje, odnosno da li se radi o prenosu uživo ili pohranjivanju snimaka i naknadnom pregledu. Nije ujednačena ni procedura identifikacije birača koji glasaju poštom, u odsustvu i u predstavništvima širom svijeta, niti je predviđena sva potrebna oprema za biračko mjesto kao što su laptopi, printeri i drugo.

Nisu zadovoljni ni u IDDEEA, koja nije dala negativno, ali ni pozitivno mišljenje. Prvi čovjek agencije Arif Nanić navodi da je za sve potrebno dosta novca i da treba imati u vidu rokove za sprovođenje postupaka javnih nabavki. Ističu da je samo za server za provjeru biometrije potrebno oko 400.000 KM.

- Identifikacija glasača na biračkom mjestu je tehnički izvodiva pod uslovom da je obezbijeđena računarska i komunikaciona oprema i softver na biračkim mjestima - zaključio je Nanić.

U Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, koja je i ranije upozorila na kršenje zakona u pogledu otkrivanja ličnih podataka glasača, naveli su da se regularni i fer izbori ne mogu ostvariti pretjeranim zadiranjem u privatnost pojedinaca. Direktor Petar Kovačević potpisao je mišljenje da bi instaliranje video-nadzora na biračkim mjestima kod birača stvorio osjećaj nelagode, da se nalaze pod prismotrom, da se prati da li su glasali, kako su glasali, te da li su došli sa porodicom ili sami.

- Video-nadzorom bi se neopravdano ograničila privatnost građana zbog potrebe za nadzorom i praćenjem onih koji krše izborna pravila - rekao je Kovačević.

Zamjerke su iznijeli i na prijedlog upotrebe otiska prsta.

- Nemoguće je opravdati zahtjev da građani čiji identitet je utvrđen identifikacionim dokumentom moraju dati otisak prsta da bi ostvarili biračko pravo. Nelogično je da građani samo sa identifikacionim dokumentom mogu da dokažu identitet u sudom ili da pređu granicu, a da s druge strane to nije dovoljno za identifikaciju pred biračkim odborom - naveo je Kovačević.

Iza  prijedloga izmjena zakona stoje SDP, SBB i DF, a u Domu naroda podržali su ga SDA, SDS, Narodna stranka i jedan hrvatski delegat. Protiv su bili SNSD, DNS i preostali hrvatski delegati.

Delegat srpskog naroda Nebojša Radmanović iz SNSD-a kaže da su pristigla mišljenja potvrdila ono što su govorili predstavnici srpskog i hrvatskog naroda koji su protiv predloženih izmjena.

- To je potpuno nemoguće sprovesti. Posebna priča u svemu ovome je potreban novac koji bi iznosio skoro 20 odsto godišnjeg budžeta institucija BiH što je nemoguće obezbijediti. I oni koji su do sada tvrdili da treba usvojiti ove izmjene Izbornog zakona su shvatili da ih treba uputiti u redovnu proceduru, doraditi i napraviti pilot-projekat da bismo došli do pravih rješenja - rekao je Radmanović.

Istakao je da ne vjeruje da će na sjednici Doma naroda doći do preglasavanja.

- Vjerujem da su delegati razumni i da neće glasati za nešto što je nemoguće sprovesti. Vjerujem da će i oni koji su se zalagali za ove izmjene odustati pred mnoštvom argumenata - kazao je Radmanović i istakao da transparentnost izbornog procesa treba obezbijediti, ali na drugačiji način.

Delegat hrvatskog naroda Zdenka Džambas iz HDZ-a BiH rekla je da u Domu naroda nakon svih negativnih mišljenja ne bi trebalo ni otvarati raspravu.

- Oni koji bi eventualno digli ruku za ovakvo rješenje moraju znati da sve ovo može dovesti do toga da izbori budu poništeni - istakla je Džambas i dodala da bi se dizanjem ruku za takav zakon ušlo u nezakonite vode.

Do zaključenja ovog broja "Glasa Srpske" nisu bila stigla mišljenja Agencije za javne nabavke i Ministarstva finansija i trezora BiH o predloženim izmjenama zakona.

Presjek stanja na biralištima

5.052 biračkih mjesta predviđeno

4.982 ima obezbijeđenu struju

2.039 ima pristup internetu

Mogućnosti realizacije novih tehnologija (odgovori komisija)

74 izborne komisije - NE

51 izborna komisija - DA

3 izborne komisije - nisu dostavile podatak

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana