Institucije BiH potrošnju i rezultate kriju od javnosti

Vedrana Kulaga
Institucije BiH potrošnju i rezultate kriju od javnosti

Sarajevo - Transparentnost rada institucija na nivou BiH je na veoma niskom nivou, a to potvrđuju činjenice da dobar dio njih na zvaničnim internet stranicama nema ni slova o planovima rada i novcu kojim raspolažu, a ima i slučajeva da nema ni informacija o rukovodiocima.

Pitanje otvorenosti institucija prema javnosti razmatrano je nedavno na sjednici Savjeta ministara, kada je usvojena informacija u kojoj su sažeti podaci o tome šta se radi s ciljem unapređenja proaktivne transparentnosti te potrebi usvajanja politike i standarda otvorenosti.

U dokumentu je naglašeno da EU očekuje primjenu principa javne uprave koji se odnose i na transparentnost vlasti, odnosno institucija. Primjena tih principa je pod lupom agencije SIGMA koja je u posljednjem izvještaju za BiH, a koji se odnosi na 2017. godinu, navela da je transparentnost javnih institucija u BiH na niskom nivou, te da se zemlja nalazi na posljednjem mjestu u regionu.

Sličnu situaciju je, kako je navedeno, pokazala i analiza internet stranica institucija Savjeta ministara BiH, urađena 2016. godine, a koja je pokazala da oko 90 odsto institucija ne objavljuje budžetske podatke, te da ih više od 60 odsto ne objavljuje godišnje planove i izvještaje o radu.

Prosječan nivo transparentnosti je 34,8 odsto, što znači da većina institucija na svojim internet stranicama ne objavljuje ni osnovne informacije o radu, rukovodstvu, programima te budžetu i nadležnostima.

Savjet ministara je na posljednjoj sjednici zadužio sve institucije da u roku od šest mjeseci dostave Kancelariji koordinatora javne uprave podatke o promjeni politike i standarda proaktivne transparentnosti koja je, kako navode, od javnog značaja.

Da transparentnost mora ići na znatno viši nivo, kažu i u Centru civilnih inicijativa (CCI) čiji predstavnici odavno zagovaraju promjene u ponašanju, uz opasku da postoje velike razlike između pojedinih državnih institucija, te da transparentnost rada Parlamenta BiH može poslužiti kao pozitivan primjer, ne samo u BiH, već i šire u regiji.

Projekt menadžer CCI-ja Ivica Ćavar kazao je za “Glas Srpske” da se preporuke revizije sporo sprovode, a da pojedine institucije i ne pokazuju dovoljnu zainteresovanost da navedeni procesi budu unaprijeđeni.

- Takav odnos prisutan je isključivo iz razloga što nema mehanizama da budu “sankcionisani” oni koji nisu dovoljno transparentni u svom radu, i koji ne sprovode preporuke ni zaključke da unaprijede transparentnost - kazao je Ćavar te dodao da u vrijeme modernih tehnologija građani ne bi trebalo da budu uskraćeni za tražene informacije.

Revizori 

Na netransparentnost u institucijama BiH upozorili su još prije nekoliko godina iz Kancelarije za reviziju kada su prečešljali njihove internet stranice.

Tada je navedeno da, između ostalog, one ni sadržajno ni vizuelno ne obezbjeđuju uspješnu komunikaciju sa korisnicima, te negativno utiču na stvaranje povjerenja u rad institucija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana