Haške presude uvode BiH u krizu kratkog daha

Jedinstvena je ovo ocjena uglednih profesora i aktivista iz BiH na pitanje šta možemo očekivati krajem novembra, odnosno prijeti li BiH dodatna destabilizacija i politička kriza koja je pojačana oslobađajućom presudom Naseru Oriću i još nekim događajima.

Prema riječima Miodraga Živanovića, univerzitetskog profesora iz Banjaluke, presudama se neće dogoditi ništa kao ni prethodnih godina i decenija.

"Biće reakcija, ali to je samo predstava za narodne mase jer podrška optuženima u Hagu nisu autentični, istinski stavovi naših vlastodržaca. Oni se bave nebitnim stvarima, blokiraju rad institucija, sprečavaju nas da živimo normalno, a oni će situaciju iskoristiti da pojačaju svoje pozicije u predizbornoj kampanji", kaže Živanović.

Zaključuje da će život, nažalost, nastaviti teći stranputicom kojom teče.

"Ništa se, dakle, bitno neće dogoditi", dodaje on.

Njegov mostarski kolega, profesor Slavo Kukić također smatra da ove presude neće izazvati tektonske poremećaje u bh. društvu.

"Oko njih će se talambasati pet-deset dana, i priča će se završiti. Ali, nažalost, prilično sam siguran da će etno-političke klase te presude iskoristiti kako bi izazvale novo hegemoniziranje naroda", kaže Kukić.

Pojašnjava da će, kakva god bude presuda šestorki, tu presudu Dragan Čović iskoristiti kako bi pojačao potrebu hegemoniziranja oko njega i HDZ-a, jednako kao i lider SNSD-a Milorad Dodik u slučaju presude Ratku Mladiću.

"Te vrste talasanja će, dakle, biti zbog njih. No, ja vjerujem da narod ima sve manje vremena da se time bavi, jer je sve više pritisnut osnovnim egzistencijalnim problemima", zaključuje Kukić.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle, podsjeća da svaka presuda, bila ona osuđujuća ili oslobađajuća, izaziva u BiH političku krizu.

"Svjedoci smo unazad 22 godine da, kad god Haški tribunal izriče presudu, ona se uvijek zloupotrebljava od pojedinaca da hegemoniziraju narod. Nažalost, mi živimo u državi u kojoj još nismo spremni da osobe koje su činile zločine i kršile humanitarno pravo gledamo samo kao osobe s imenom i prezimenom, a ne kao pripadnike jednog naroda", kaže Šehić.

Navodi da je stoga neophodno stvoriti ambijent u zemlji u vezi s tim da postoji samo jedna istina, a ne tri poluistine.

"Sudska pravda u ovakvoj situaciji ne može doprinijeti pomirenju, jer mi nismo spremni za suočavanje sa sudskim i pravnim činjenicama", zaključuje Šehić, uzgred podsjetivši da je predizborna kampanja u BiH već otpočela.

S druge strane, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić smatra da Haški tribunal nije ispunio ciljeve radi kojih je osnovan - da svi koji su počinili ratne zločine budu privedeni pravdi, da pravda bude zadovoljena i da dođe do pomirenja naroda nakon sukoba.

"Haški tribunal je u svom radu imao namjeru da okarakteriše ratne sukobe u BiH na način da su Srbi činili zločine, a da za činjenje zločina Bošnjaci nemaju nikakvu odgovornost", rekao je Kojić Srni. Smatra da je Tribunal presudama koje je donosio još više podijelio narode u BiH.

Bivši komandant VRS, general Ratko Mladić između ostalog optužen je za genocid u Srebrenici i progon muslimana i Hrvata u BiH, dok su šestorica čelnika Herceg Bosne Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Berislav Pušić, Milivoj Petković i Valentin Ćorić prvostepenom presudom osuđeni na 111 godina zatvora.

Spremni za žalbeni postupak

Teodor Meron, predsjednik Mehanizma za međunarodne krivične sudove, izjavio je da je Žalbeno vijeće Mehanizma spremno da vodi eventualni žalbeni postupak u predmetu protiv Ratka Mladića.

Meron je napomenuo da se pred Žalbenim vijećem Mehanizma vode žalbeni postupci u predmetima "Karadžić" i "Šešelj", te da je u junu počelo ponovljeno suđenje u predmetu "Stanišić i Simatović".

Tribunal zatvara vrata 31. decembra

Karmel Ađijus, predsjednik Haškog tribunala, potvrdio je da će ova institucija formalno prestati da radi 31. decembra, te da će Haški sud "do svog posljednjeg dana nastaviti da širi poruku međunarodnoj zajednici da počinioci genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti moraju da odgovaraju".

On je u obraćanju Generalnoj skupštini UN-a podsjetio na dostignuća Tribunala kao prvog međunarodnog krivičnog suda poslije sudova iz Nirnberga i Tokija nakon Drugog svjetskog rata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.