Hag: Suđenje Hadžiću i bez njega

Agencije
Hag: Suđenje Hadžiću i bez njega

Hag - Tužilaštvo Haškog tribunala zatražilo je da suđenje bivšem vođi Srba u Hrvatskoj Goranu Hadžiću bude odmah nastavljeno, uprkos tome što je Hadžić bolestan.

U podnesku upućenom raspravnom vijeću, tužilac Daglas Stringer naglasio je da je "u interesu pravde" da proces bude nastavljen i okončan, čak i ako optuženi Hadžić ne bude u stanju da u njemu direktno učestvuje.

Prema ranijim podnescima, kojim je odbrana zatražila privremeno oslobađanje optuženog radi liječenja, Hadžič boluje od tumora u poodmakloj fazi, a od 26. februara trebalo je da bude podvrgnut hemoterapiji.

"Tužilaštvo zahtjeva da raspravno veće naredi nastavak suđenja radi okončanja dokaznog postupka odbrane, ako bude neophodno, ...i kada je optuženi nesposoban da prisustvuje. S obzirom na poodmaklu fazu suđenja i loše zdravstveno stanje optuženog, u interesu je pravde da odbrana bude brzo nastavljena na način koji će obezbjediti pravičnost i integritet procesa", piše u današnjem podnesku tužioca Stringera.

Kako obrazlaže zastupnik optužbe, Hadžićevo pravo da prisustvuje suđenju "nije apsolutno" i može biti ograničeno kako bi se sprečio "značajan poremećaj procesa".

Tužilac je naznačio i da Hadžić suđenje može pratiti i preko video veze iz sudskog pritvora, ali i da proces mođe biti nastavljen i bez njegovog prisustva, ukoliko ga bolestt spreči.

Prema pravilima Tribunala, suđenje u odsustvu optuženog nije moguće. Hadžić je optužen za zločine nad Hrvatima i drugim nesrbima tokom sukoba u Hrvatskoj.

O zahtjevu tužilaštva, kao i o ranijem Hadžićevom zahtjevu da bude pušten na privremenu slobodu, odlučivaće uskoro raspravno veće predsjedavajućeg Gija Delvoa iz Belgije.

Odbrana je u zahtevu podnetom 20. februara, po prvi put, precizirala da Hadžić boluje od tumora i da je bolest "u konačnoj fazi". U podnesku se precizira da pacijenti slični Hadžiću žive u proseku još "17 mjeseci", a da je vrijeme do rasta tumora i "ozbiljne onesposobljenosti" pacijenta oko pola godine.

"Dvije četvrtine do dvije trećine pacijenata je mrtvo u roku od dvije godine od postavljanja dijagnoze", tvrdio odbrana. Hadžiću je, kako se navodi u podnesku, dijagnoza postavljena u novembru 2014.

Suđenje Hadžić u Hagu je u prekidu od oktobra prošle godine, kada mu je pozlilo u sudskom pritvoru.

Odbrana je podvukla da je ljekarskim pregledima utvrđeno da je Hadžić "suviše bolestan da bi mu se sudilo" bar tokom naredna četiri mjeseca. Branioci preciziraju, navodeći nalaze specijalista, da je Hadžić do sada smršao 10 kilograma uslijed bolesti i liječenja.

Isto tako, "suviše je bolestan da bi postojao rizik da on pobjegne", ako bi bio privremeno oslobođen.

Branioci su potcrtali da je u sijledećim planiranim fazama liječenja neophodno da se pacijent što više odmara "što je nemoguće u pritvorskim uslovima". Tim prije što je pregled Hadžića magnetnom rezonancom planiran tek u maju ove godine.

Odbrana se poziva na odluke kojim je Tribunal svojevremeno privremeno oslobodio generale Vojske Republike Srpske Momira Talića i Đorđa Đukića zbog neizlečive bolesti. Obojica su umrli ubrzo po oslobađanju.

Hadžićeva odbrana je opširno citirala nalaze dvojice specijalista o nesposobnosti njihovog klijenta da učestvuje u procesu.

Hadžića su, kao posljednjeg optuženog u bekstvu, vlasti Srbije uhapsile u ljeto 2011. Suđenje je počelo u oktobru 2012. U trenutku prekida procesa, u toku je bila Hadžićeva odbrana.

Optužnica Hadžića tereti za progon Hrvata na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, istrebljenje, ubistva, nezakonito pritvaranje, mučenje, nečovečna djela, deportaciju i prisilno premeštanje, 1991-93. u istočnoj Slavoniji i Kninskoj krajini. Ta dela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti.

Optužen je i za kršenje zakona i običaja rata: ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje naselja neopravdano vojnom potrebom, uništavanje vjerskih objekata i pljačku privatne i javne imovine.

Cilj tih zločina, po optužnici, bilo je trajno i nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva radi uključivanja velikog djela teritorije Hrvatske u ujedinjenu srpsku državu.

U tom "udruženom zločinačkom poduhvatu", po optužnici, Hadžić je učestvovao zajedno sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, Milanom Martićem, Milanom Babićem, Jovicom Stanišićem, Frankom Simatovićem zvanim Frenki, Vojislavom Šešeljom, Radovanom Stojčićem zvanim Badža, generalima JNA Veljkom Kadijevićem i Blagojem Adžićem, Radmilom Bogdanovićem, Mihaljem Kertesom i Željkom Ražnatovićem zvanim Arkan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana