Granični sporovi sa Srbijom i Hrvatskom ostaju na čekanju

U izvještaju o radu Državne komisije za granicu BiH za prošlu godinu, koji je usvojen na posljednjoj sjednici Savjeta ministara BiH, navodi se da su sa predstavnicima Srbije održane dvije sjednice zajedničkog tijela, odnosno Međudržavne diplomatske komisije, ali da nije postignut dogovor o otvorenim graničnim pitanjima.

Da će se na napredak još dugo čekati govori i dio izvještaja u kojem se navodi da je sa Srbijom dogovoreno da se uradi prijedlog poslovnika o radu međudržavnog radnog tijela i prijedlog teksta ugovora o granici između BiH i Srbije.

Dužina granice između BiH i Srbije iznosi 335 kilometara, a član Državne komisije za granice BiH iz Republike Srpske Nenad Bajić rekao je "Glasu Srpske" da je sporno nekoliko lokacija.

- To su dijelovi oko hidrocentrale Zvornik i Bajina Bašta, dio pruge Beograd - Bar koji prolazi kroz RS, te područje međuriječja, odnosno lokacije oko brana - rekao je Bajić.

Kada se radi o granici sa Hrvatskom u izvještaju o radu Državne komisije za granice BiH navodi se da je tokom prošle godine održan samo jedan zajednički sastanak nadležnih tijela, te je zaključeno da su "obje strane saglasne da treba nastaviti dalji rad" bez ijednog konkretnog prijedloga za rješavanje otvorenih pitanja.

Dužina linije razgraničenja između Bih i Hrvatske iznosi 1.001 kilometar.

- Sa Hrvatskom su sporne teritorije kod Neuma, ostrva Mali i Veliki Školj, te u Kostajnici. Došlo se do određene faze u pregovorima i sada niko nije spreman da mijenja svoje stavove. Očekujem da će Hrvatska zbog ulaska u Evropsku uniju pokazati veće interesovanje za rješavanje pitanja granice - istakao je Bajić.

Jedan od najvećih problema u graničnim sporovima sa susjednim zemljama je definisanje granice koja prolazi kroz centar Kostajnice. RS se zalaže da granica ide sredinom rijeke Une, dok Hrvatska to ne prihvata i dio grada je uknjižila u svoj katastar.

Zbog dugogodišnjeg zastoja u rješavanju ovih pitanja stanovnici Kostajnice suočeni su sa brojnim problemima i apsurdnim situacijama da žive u jednoj, a njive obrađuju u drugoj državi, što im svakodnevno zagorčava život.

Načelnik opštine Kostajnica Marko Čolić rekao je da im granica u centru grada predstavlja ogroman problem.

- Počeli smo izgradnju neke vrste zaobilaznice oko grada, ali smo stali zbog problema razgraničenja. Ako bismo se uklapali u trenutna rješenja, zaobilaznica bi bila uz sam centar, što nema smisla - kazao je Čolić.

On je istakao da se mještani zbog neriješenih problema sa granicom suočavaju sa nevjerovatnim situacijama.

- Mnogi Srbi imaju zemljište nedaleko od svojih kuća, ali ne mogu bezbjedno da ga koriste, jer za to moraju da prelaze u drugu državu. Uvijek postoji opasnost da hrvatska policija nekog uhapsi pa vodi na saslušavanje samo zato što je prešao zamišljenu liniju granice dok je obrađivao svoju zemlju - naglasio je Čolić i dodao da je sreća što dobro sarađuje sa načelnikom hrvatskog dijela Kostajnice koji ima razumijevanja za probleme stanovnika.

Čolić je apelovao na institucije BiH da se što prije posvete ovom problemu da bi stanovnici Kostajnice mogli živjeti kao i svi drugi.

Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS Tihomir Gligorić rekao je "Glasu Srpske" da ne bi bilo ovih problema da su vlasti na nivou BiH dovoljno uključene u to pitanje.

- Savjet ministara i Ministarstvo civilnih poslova BiH treba da obezbijede uslove za rad zajedničke komisije za granice. Oni ne mogu da obezbijede ni finansijska sredstva za rad jedne komisije koja je od velikog značaja. Bez toga ne može da dođe do pomaka - rekao je Gligorić.

On kaže da ni Hrvatska ne želi u potpunosti da otvori pitanje granica.

- Hrvatska isključivo insistira na svom zahtjevu i tako blokira rad zajedničkog tijela za granice dvije zemlje - istakao je Gligorić.

On je dodao da je problem i što nije formirana vlast na nivou BiH, zbog čega predloženi sporazum sa Hrvatskom još nije ratifikovan.

Naknade

Državna komisija za granicu BiH ima devet članova - po tri predstavnika iz svakog naroda.

Komisija, čiji je osnivač Ministarstvo civilnih poslova BiH, tokom 2010. godine održala je četiri sjednice.

Pored komisije, na pitanjima markiranja granice radi i stručno tijelo sastavljeno od osoba iz geodetske struke. I članovi komisije i stručnog tijela tvrde da im nikada nisu isplaćene naknade za rad.

Crna Gora

Najveći napredak ostvaren je sa Crnom Gorom sa kojom BiH ima i najkraću granicu od 251 kilometra.

- Zajedničko tijelo je nedavno održalo sastanak i pri kraju smo definisanja granice sa Crnom Gorom. Bio je sporan jedan dio teritorije na području opštine Foča, ali smo na dobrom putu da to riješimo - rekao je Bajić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.