Francisko Parodi, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, za Glas Srpske: Plate i broj zaposlenih u javnom sektoru biće manji

* GLAS: Očekujete li da će bord izvršnih direktora MMF-a odobriti novi aranžman sa BiH?

PARODI: Vlasti i osoblje MMF-a su postigli dogovor o pismu namjere. Da bi se pismo namjere smatralo konačnim, treba da ga odobri Izvršni odbor MMF-a i očekujemo da će se to desiti sredinom jula.

* GLAS: Kada se može očekivati isplata prve tranše kredita ukoliko u julu iz Vašingtona stigne očekivano zeleno svjetlo i da li će biti rigorozniji pregledi uoči odobravanja svake sljedeće tranše?

PARODI: Prva tranša će biti doznačena nekoliko dana nakon što Izvršni odbor MMF-a odobri novi program. Što se tiče uslova, prošireni aranžman će biti vrlo sličan prethodnim programima. Imaće kvartalne kvantitativne ciljeve i obuhvataće konkretne uslove u pogledu politika iz fiskalne, monetarne i oblasti strukturalnih reformi. Sredstva će tokom tri godine biti doznačavana u vidu 12 kvartalnih tranši. Doznačavanje novca zavisiće od ispunjavanja kvantitativnih ciljeva i konkretnih mjera politika koje će biti zajednički dogovarane tokom trajanja programa.

* GLAS: Koje su ključni zadaci i reforme na koje se BiH obavezala u pismu namjere?

PARODI: Program ima tri cilja, a vlasti su preuzele konkretne obaveze koje je potrebno ispuniti tokom trogodišnjeg programa. Prvi cilj je unapređenje poslovnog okruženja. Predviđene su mjere za unapređenje funkcionisanja tržišta rada i postepeno smanjenje opterećenja na rad, ponovno pokretanje procesa privatizacije i restrukturiranja preduzeća u državnom vlasništvu u FBiH i usaglašavanje propisa i poreskih zakona između entiteta. Drugi cilj se odnosi na fiskalnu oblast gdje vlasti imaju za cilj smanjiti javni dug kroz postepenu fiskalnu konsolidaciju uz istovremeno smanjenje veličine administracije i unapređenje kvaliteta vladine potrošnje. Da bi bili ostvareni ovi ciljevi, program sadrži konkretne mjere kako bi bio obezbijeđen postepeni prelazak na niži nivo izdvajanja za plate i manji broj zaposlenih u javnom sektoru i unaprijeđena naplata prihoda putem bolje saradnje između poreskih uprava. Istovremeno je neophodno usmjeriti više novca za investicije u infrastrukturu i bolje raspodijeliti socijalna davanja ugroženim kategorijama, što uključuje i reformu penzijskog sistema u FBiH, jačanje kontrole nad nižim nivoima vlasti, vanbudžetskim fondovima i preduzećima u državnom vlasništvu. Treći cilj se odnosi na finansijski sektor gdje je imperativ očuvati njegovu stabilnost i oživjeti rast kreditiranja. Vlasti su se obavezale da će očuvati aranžman valutnog odbora kao uporište politikama i zaštititi nezavisnost Centralne banke BiH, izraditi sveobuhvatne strategije za rješavanje rizika u bankama i jačanje operacija i nadzora nad entitetskim razvojnim bankama, usvojiti zakone koji će modernizovati bankarske propise, ojačati saradnju između agencija iz finansijskog sektora i rješavati problem visokog nivoa nekvalitetnih kredita.

* GLAS: Da li je javni dug dostigao opasan nivo s obzirom na to da je jedan od prezentovanih ciljeva fiskalna konsolidacija i njihovo postepeno smanjenje?

PARODI: Javni dug BiH na kraju prošle godine je iznosio oko 45 odsto BDP-a. Iako taj nivo javnog duga nije među najvišim u Evropi, fiskalna konsolidacija i dalje predstavlja imperativ, jer je u BiH na snazi aranžman valutnog odbora i nema pristup međunarodnim tržištima kapitala. Ovo ostavlja malo prostora vladama za manevrisanje u slučaju još jednog ekonomskog šoka, bilo da on dolazi iz spoljnih izvora ili u obliku prirodne katastrofe. Iz tog razloga u programu se traži postepena fiskalna konsolidacija kako bi nivo duga do 2022. bio spušten na 36 procenata BDP-a.

* GLAS: Da li je likvidnost u budžetima entiteta i servisiranje obaveza bilo ugroženo i može li se aranžman sa MMF-om tumačiti kao spasonosni?

PARODI: Program sa MMF-om će pomoći da se relaksiraju finansijska ograničenja u budžetima. Sredstva će se doznačavati samo u slučaju ispunjavanja svih uslova i to pod povoljnijim uslovima u odnosu na komercijalne kredite, odnosno sa dužim periodom otplate i do 12 godina i kamatnom stopom od 1,05 procenata. MMF-ov program će takođe pomoći da budu oslobođena sredstva Svjetske banke i EBRD-a, a to su sredstva koja se otplaćuju na duži period i plasiraju po povoljnim uslovima. Na ovaj način vlade će imati mogućnost da u srednjoročnom periodu povećaju potrošnju na investicije, što će opet doprinijeti otvaranju više radnih mjesta i višoj stopi rasta. Ukratko rečeno, umjesto zaduživanja za relativno skuplji dug prema komercijalnim bankama, entiteti će se zaduživati kod zvaničnih povjerilaca po povoljnijim uslovima.

* GLAS: Da li je MMF insistirao na rezovima u budžetima i ograničavanju prava?

PARODI: Budžetski rezovi nisu dogovarani. Umjesto toga, saglasili smo se o ograničavanju potrošnje na plate i naknade zaposlenih u javnom sektoru i postepenom smanjenju veoma velikog broja zaposlenih u javnom sektoru. Reforme u javnom sektoru će poduprijeti sve ove mjere, kao i duboke fiskalne reforme usmjerene na postizanje veće efikasnosti i transparentnosti. MMF i vlade su se dogovorile da će potrošnja u narednih tri do pet godina rasti sporijim tempom u odnosu na ekonomiju. To će dovesti do smanjenja veličine vlada u odnosu na ekonomiju, a oslobodiće resurse za privatni sektor. Vizija koju dijelimo jeste da privatni sektor preuzme primat u generisanju rasta, što je slučaj u većini zemalja EU.

Supervizija banaka

* GLAS: Da li je bilo zahtjeva za uspostavljanje jedinstvene supervizije na nivou BiH ili je cilj jačanje entitetskih regulatora?

PARODI: Nije bilo zahtjeva za uspostavljanje jedinstvene supervizije na nivou BiH. Vlade entiteta su se obavezale da će unaprijediti superviziju podižući je na nivo evropskih standarda. Entitetske agencije za bankarstvo te Agencija za osiguranje depozita i Centralna banka BiH će sprovoditi mjere kako bi poboljšali koordinaciju i obezbijedili finansijsku stabilnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.