Federalizacija BiH nije prihvatljiva

Ovo je, u najkraćem, zajednički stav i ocjena gotovo svih predstavnika stranaka sa sjedištem u Sarajevu i Banjaluci, koji ocjenjuju da bi jedan ovakav politički i ustavni postupak ujedno značio i unutrašnju reorganizaciju RS kroz raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, pišu Nezavisne novine.

Stoga su, prema mišljenju Dragana Ćuzulana, generalnog sekretara SDS-a, sadržaj deklaracije i ova inicijativa više ispipavanje pulsa.

"Međutim, ovo je potpuno nerealno i neprovodivo, a pogotovo pitanje četiri federalne jedinice. To bi ujedno značilo i reaktiviranje Prudskog sporazuma", kaže Ćuzulan. On smatra da ni u Briselu nema raspoloženja za ovakve procese.

"Za EU ustavne promjene trenutno nisu prioritet. Ali ovu inicijativu svakako ne treba potcijeniti, ona nosi određene opasnosti. Nas zabrinjava zašto Milorad Dodik ima senzibilitet za takve stvari", kaže Ćuzulan.

Neprihvatljivo

No, sudeći prema stavu iz SNSD-a, i za ovu partiju inicijativa HNS-a je potpuno neprihvatljiva.

"Za SNSD ona je neprihvatljiva u kontekstu pozivanja na novu međunarodnu konferenciju, jer mi smatramo da je Dejton optimalno rješenje. Ako je moguće da dođe do kompromisnog rješenja unutar Federacije, nemamo ništa protiv, ali bez diranja u RS", poručuje Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u parlamentu BiH.

Sadik Ahmetović, potpredsjednik SDA, smatra da se zbog "dejtonskih okova" nameće pitanje promjene Ustava BiH jer u sadašnjim ustavnim okvirima "BiH teško može da izvršava evropske obaveze na putu prema EU".

"Međutim, način na koji je to demonstrirano u Mostaru je nedopustiv, pogotovo što predsjednik HDZ-a Hrvatske nema pravo da se miješa u suverena pitanja BiH. Dalja etnoizacija BiH za SDA nije prihvatljiva", naglašava Ahmetović.

Emir Suljagić, član Predsjedništva DF-a, najoštrije osuđuje stavove HNS-a i "ratnohuškačku izjavu" Tomislava Karamarka, predsjednika HDZ-a Hrvatske.

"Stavovi šefa opozicione stranke u Hrvatskoj, koji u potpunosti korespondiraju s ciljevima NVO HNS, nisu ništa drugo nego još jedan pokušaj postizanja ratnih ciljeva mirnodopskim putem. Izmjene Ustava, odnosno Izbornog zakona su moguće u propisanoj proceduri. Bilo kakvi pokušaji da se izmjene ustavno-pravnog poretka ishoduju vaninstitucionalnim pritiscima susjednih država i njihovih satelita neće proći", naglašava Suljagić.

Zabrinutost

 I Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, navodi da je duboko zabrinut zbog Karamarkovih stavova.

"Upravo je takva politika vođena sredinom devedesetih godina u Zagrebu i Beogradu dovela do današnjeg nenormalnog ustavnog uređenja BiH, zbog kojeg se zemlja od kraja rata nalazi u permanentnoj političkoj krizi. Pozivam institucije BiH da se jasno odrede prema ovakvim nasrtajima na suverenitet BiH", poručuje Nikšić.

I politički analitičari smatraju da jedna ovakva inicijativa nema ozbiljnih izgleda za uspjeh. Za Tanju Topić, političkog analitičara iz Banjaluke, indikativno je što je deklaracija usvojena u vrijeme novog pristupa Brisela, "koji želi da BiH izvuče iz crne rupe".

"Drugo, ona govori o četiri federalne jedinice i ona jeste i po tome drugačija od priče o stvaranju trećeg entiteta. Međutim, moguće posljedice ovakve inicijative ne bih minimizirala, jer ona pušta neke stare duhove iz boce i sasvim sigurno će uticati na unutrašnje odnose u BiH", zaključuje ona.

Profesor Esad Bajtal, filozof i politički analitičar iz Sarajeva, također smatra da jedna ovakva inicijativa može uticati na političke odnose u BiH.

"To neko opet pokušava da politički protrguje. Može li se ova inicijativa provesti - to će odlučiti svijet, a ne mi, jer ovdašnja politika to nije sposobna. Ako međunarodna zajednica želi nešto da razgradi - to će biti razgrađeno. Jer u BiH nema politike, ovdje su samo politikanti", zaključuje Bajtal.

Prema mišljenju Slave Kukića, univerzitetskog profesora iz Mostara, federalizacija koju potiču HNS i HDZ ima etnički podtekst.

"Ona nema ozbiljnih izgleda za uspjeh, a drugo, bila bi štetna za BiH, jer bi pokrenula novi val etničkog preseljanja stanovništva. To je koncept s kojim, siguran sam, ozbiljno ne računaju ni njegovi kreatori, tako da vjerujem da je jedan od ciljeva i pritisak na federalne partnere, DF i SDA, u pregovorima o konstituiranju vlasti", ističe Kukić.

Čović: Federalizacija  samo jedno od rješenja

Dragan Čović, lider HDZ BiH i predsjednik HNS-a, istakao je da je deklaracija ostavila dovoljno prostora da se kroz institucije BiH traži rješenja za reorganizaciju sa svojim partnerima.

"Model četiri federalne jedinice samo je jedno od rješenja koje se nudi", kazao je Čović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.