Džemate ne mogu da otmu iz kandži paradžemata
Sarajevo - Nijedan paradžemat u BiH još nije obustavio rad, niti je bilo koji od njih stavljen pod okrilje Islamske zajednice, a najtvrđi orah biće nekoliko slučajeva u kojima su pod pritiskom radikalnih islamista regularni džemati pretvoreni u otuđene vjerske centre.
Istakao je to sagovornik "Glasa Srpske" blizak bezbjednosnim strukturama koje odavno prate aktivnosti u paradžematima u kojima radikalni islamisti šire opasne ideje i vrbuju džihadiste za strana ratišta i terorističke akcije u BiH.
- Postoje džemati koji su navodno u sistemu Islamske zajednice, ali su ih preuzeli ljudi sa radikalnim tumačenjem islama i oni su faktički prema načinu na koji se obavljaju vjerski obredi paradžemati. Jedan od primjera je u bihaćkom muftijstvu, gdje se godinama nezadovoljne džematlije bezuspješno bune protiv rada džemata koji nisu lojalni Islamskoj zajednici. Tu su džemati već pretvoreni u paradžemate, a oni će ostati van kontrole Islamske zajednice, iako se pokušava prikazati da su pod njenim krovom - kaže naš sagovornik.
Reis Islamske zajednice BiH Husein Kavazović nedavno je naložio ukidanje paradžemata, ali je ta inicijativa naišla na čvrst otpor u radikalnim krugovima povezanim sa vehabijskim pokretom.
- Ta inicijativa osuđena je na propast sve dok se reis ne obračuna sa radikalnim islamistima u svojim redovima i članovima koji podržavaju rad nelegalnih džemata. Tu je riječ uglavnom o profesorima koji su školovani u Saudijskoj Arabiji, Pakistanu i Tunisu. Ti radikalni profesori odlaze u paradžemate, tamo drže predavanja i dodatno radikalizuju situaciju. Dosta je takvih u Islamskoj zajednici koji pružaju maksimalnu podršku paradžematima i reis Kavazović mora prvo s njima da se obračuna. Primjer je hafiz Dževad Gološ iz Mostara, koji je član Rijaseta Islamske zajednice. On je studirao u Siriji, a uz njegovo posredovanje na ratište u tu zemlju otišao je veliki broj mladića iz BiH - tvrdi naš sagovornik i dodaje da problem rješavanja nelegalnih džemata usložnjavaju saradnici Islamske zajednice koji djeluju u inostranstvu.
Gološ se javio na svoj broj telefona u Norveškoj, a kada je čuo pitanje, spustio je slušalicu.
Na opasnost pretvaranja džemata u paradžemate ukazao je nedavno i asistent na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Samedin Kadić, koji smatra da je to velika opasnost.
- Ona je do izražaja došla od kada traju pokušaji uključivanja paradžemata u sastav Islamske zajednice. Sasvim je realan scenario pretvaranja džemata u paradžemate. Znajući paradžematsku revnost i džematsku ravnodušnost prema dnevnim namazima, vrlo je moguće da će mnogi džemati sigurno postati paradžemati - smatra Kadić.
Zamjenik reisa Husein Smajić najavljuje da će se s onima koji ne prihvate naredbu reisa obračunati državni organi i institucije.
- Sve što se događa u tim nelegalnim džematima u februaru će biti stvar države. Ona će odlučiti kako će ih ugasiti i šta će uraditi s njima - rekao je Smajić.
Reis Kavazović je sredinom januara zatražio da do kraja februara svi paradžemati, kojih prema procjenama ima više od 60, budu ugašeni, odnosno vraćeni pod okrilje Islamske zajednice BiH. Ta je inicijativa naišla na veliki otpor vehabijskih vođa i propovjednika, a veliki dio njih pokušava to izbjeći sudskim registrovanjem kao udruženja građana i nevladinih organizacija.
Velika Kladuša
Imam medžlisa u Velikoj Kladuši Zumret Ćoragić rekao je "Glasu Srpske" da na tom području ima 27 džemata.
- Svi su u sistemu Islamske zajednice - tvrdi Ćoragić.
Upućeni, međutim, tvrde da su pola od tog broja paradžemati koji su nastali od džemata, a koji su pod okriljem Islamske zajednice. S tog područja desetak mladića je poslato na ratište u Siriju, a vehabijski vođa Husein Bilal Bosnić tu je započeo gradnju islamističkog centra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
