Dragan Čović uputio pismo Valentinu Incku i PIC-u: Podjela FBiH put za ravnopravnost

Predstavnici vlasti u RS nemaju ništa protiv prijedloga koji je Čović iznio u pismu visokom predstavniku Valentinu Incku i ambasadorima zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIC) u BiH, dok se predstavnici bošnjačkog naroda protive podjeli na etničke jedinice.

Čović je istakao da se hrvatsko pitanje može riješiti i bez teritorijalnog preuređenja.

- Za to je dovoljno kroz ustavne i promjene izbornog zakona vratiti dio prava koja je pružao Vašingtonski sporazum, odnosno tekst izvornog Ustava FBiH. Reforme koje su bile pozitivne i nisu kompromitovale konstitutivnost ne treba dovoditi u pitanje - naveo je Čović.

On je naveo da su predugo taloženi i nerješavani sistemski problemi po ko zna koji put na dramatičan način došli do izražaja i ugrozili ne samo političku stabilnost i budućnost BiH, nego i stabilnost cijelog regiona.

- Neosporna činjenica je da su Hrvati, uprkos Ustavom zagarantovanoj punoj jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda, u posljednje dvije decenije sistemski lišavani prava koja su zagarantovana Dejtonskim, a prethodno i Vašingtonskim sporazumom. Primjeri lišavanja Hrvata elementarnih političkih prava čvrsto utemeljenih na ustavnoj kategoriji konstitutivnosti naroda nažalost su izrazito brojni - istakao je Čović.

Kao posljedica takvog razvoja situacije, dodaje Čović, nastala je kriza.

- Tu krizu nedvosmisleno smatram direktnom posljedicom simultanog i sistemskog sprovođenja separatističkih i unitarističkih politika koje ne ugrožavaju samo jednakopravnost i konstitutivnost Hrvata, već i elementarnu stabilnost, pa i postojanje BiH kao države. S obzirom na to da niti jedna od anomalija nije nastala voljom legitimnih predstavnika Hrvata, već upravo suprotno, odbijam bilo kakvo pripisivanje odgovornosti Hrvatima za aktuelnu krizu u FBiH i BiH. Hrvatska politika u BiH u sebi nema elemenata separatizma niti unitarizma, već čvrsto i dosljedno zagovara kombinaciju konsocijacijskih i federalističkih načela uređenja koji jedini mogu obezbijediti održivost BiH i punu konstitutivnost i jednakopravnost na cijeloj njenoj teritoriji. Danas Hrvati nemaju nikakve mogućnosti da utiču na prekid političkih procesa pogubnih za postojanje BiH kao što su politike podjela i unitarističko-asimilacijske politike, pa čak ni ravnopravno odlučivati o svojoj političkoj sudbini. U sadašnjim okolnostima put kojim ide BiH jednostavno ne zavisi od Hrvata - naveo je Čović.

Potpredsjednik SNSD-a Radovan Višković kaže da je stav te stranke i vlasti RS da nemaju ništa protiv toga da se partneri u FBiH dogovore kako da urede odnose u tom entitetu.

- Naš stav je jasan i prepuštamo im da se dogovaraju o uređenju tamošnjih odnosa, ali nećemo dozvoliti da to na bilo koji način zadire u RS. Sve dok to predstavlja unutrašnje pitanje i rješenje u FBiH mi nemamo ništa protiv toga - rekao je Višković.

Poslanik SDA u Parlamentu BiH Šemsudin Mehmedović kaže da su Čovićevi stavovi neprihvatljivi.

- To je dodatni pokušaj destabilizacije prilika u BiH nakon referenduma o Danu RS. Čović je iskoristio tu priliku i napisao pismo u kojem traži ustupke u eventualnoj prekompoziciji BiH. To pismo je dolivanje ulja na vatru - kaže Mehmedović i dodaje da su u BiH svi podjednako nezadovoljni, ali da su Bošnjaci u najtežoj poziciji zbog čega će pitanje BiH riješiti onaj ko riješi bošnjačko nacionalno pitanje.

Dmičić: Ozbiljan poziv

Profesor ustavnog prava i savjetnik predsjednika Narodne skupštine RS Mile Dmičić kaže da je pismo Dragana Čovića veoma ozbiljan poziv međunarodnoj političkoj, naučnoj i stručnoj javnosti u kontekstu dejtonskih rješenja za BiH.

- Treba znati da bilo kakvo ustavno-pravno preuređenje BiH ne smije zadirati u teritorijalnu relaciju 49:51. Teritorija RS je jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva. Sporazum o promjeni međuentitetske linije razgraničenja između RS i FBiH može se izmijeniti samo uz punu saglasnost svih i uz potvrdu putem referenduma u entitetima - rekao je Dmičić.

Dodao je da se BiH može okarakterisati kao svojevrsna trijada.

- Prvo, ona se u državno-pravnom smislu sve više pojavljuje kao savezna država, drugo, na sceni su zahtjevi za dalju federalizaciju, odnosno konfederalizaciju i treće, ona i dalje funkcioniše kao specifičan vojno-politički međunarodni protektorat. Taj protektorat izaziva sve brojnija gledišta o tome kako uspostaviti sistem u kome će organi i institucije BiH preuzeti odgovornost za stabilnost ustavno-pravnog i političkog poretka BiH i o tome kako stati u kraj pitanjima o njenom postojanju, održivosti i funkcionisanju - kaže Dmičić.

Najdrastičniji primjeri neravnopravnosti Hrvata

- Nelegitiman izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka u dva mandata omogućen drastičnom zloupotrebom odredaba Ustava i Izbornog zakona kroz političke postupke oštro suprotstavljene Ustavu i odredbama o ravnopravnosti naroda

- Teške zloupotrebe amandmana na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH, koje su rezultirale sastavljanjem vlada FBiH suprotno političkoj volji legitimnih političkih predstavnika najmanje 70 odsto Hrvata u BiH. Hrvati nemaju uticaj na odlučivanje u Domu naroda Parlamenta FBiH, a time ni na izbor i imenovanje predsjednika i Vlade FBiH

- Nametnute izmjene Ustava FBiH kojima je ravnopravna zastupljenost Hrvata u tijelima izvršne vlasti Federacije i njihova mogućnost ravnopravnog odlučivanja u tim tijelima stavljena u direktnu zavisnost od volje političkih aktera koji predstavljaju interese Bošnjaka

- Uzurpiranje nadležnosti kantona u korist entitetskog nivoa vlasti na kojem bošnjački politički predstavnici mogu suvereno i samostalno odlučivati i vladati

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.