Dodik: Referendumom pokazati neodrživost pravosudnog sistema

Dodik je istakao da je Republika Srpska odlučna da istraje u svojim namjerama bez obzira na napore dijela međunarodne zajednice da spriječi odbacivanje kršenja prava koje je u ranijem periodu vršeno nasilnom politikom.

"Vjerujem u referendum i on će se održati. Nemam nijedne dileme o tome", rekao je Dodik novinarima u Banjaluci, nakon sastanka sa ambasadorom Ruske Federacije u BiH Petrom Ivancovim.

Dodik je napomenuo i da mnogi u Republici Srpskoj ne žele da priznaju da je visoki predstavnik u BiH, kao institucija pod uticajem političkog zapada, podržavajući političko nasilje, oteo nadležnosti Srpskoj.

Prema njegovim riječima, Srpska nikada ne smije priznati da je tako nešto bilo legitimno i legalno, zbog čega se i ušlo u ovaj proces.

"Ovo je jedan racionalan pristup rješavanju problema - da se ne može derogirati pravosuđe Republike Srpske i da se ne može nametati po sistemu žkadija te tuži, kadija ti sudiž, kako je to sada u Sudu i Tužilaštvu BiH", rekao je Dodik.

Dodik je naglasio da sada "poltroni, izvršioci naloga međunarodne zajednice, izdajnici pokušavaju da naprave atmosferu straha", ističući da se on uopšte ne boji, nego da zna šta radi.

"Srpski narod ovdje i Republika Srpska nikada ne smiju verifikovati nasilje koje su izvršili visoki predstavnici dugi niz godina", rekao je predsjednik Srpske.

On je naveo da se sve što je uradio visoki predstavnik "mora vratiti u dijalog", a ako ne bude dijaloga - sve nametnute odluke moraju se osporavati.

Dodik je rekao da će, i kada ne bude predsjednik, naći načina da se bori protiv pravnog nasilja, jer ne želi da srpski narod ostavi u poziciji koju mu je pokušao nametnuti visoki predstavnik.

"Srpski narod se smatra narodom koji nema karakter, koji ne želi da se bori, koji ne može da očuva osvojene slobode i osvojena prava... Protiv toga ću se boriti dok god živim. Boriću se za afirmaciju prava koja smo stekli Dejtonskim mirovnim sporazumom", poručio je Dodik.

On je pozvao američkog ambasadora u BiH da mu javno saopšti odredbu Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma gdje se krši ovaj sporazum, a "ne da izmišlja stvari".

Dodik je naglasio da se borbom za vlastita prava ne čini ništa loše ni SAD, niti EU, te poručio da je na svakom pojedincu da odluči da li će se boriti ili će prihvatiti da jednog dana bude u poziciji manjine koja nema nikakva prava.

"Mi smo uzeli politički proces kao pravo, nismo uzeli oružje, ne ratujemo, samo tražimo da se borimo za svoje pravo. Zašto je referendum toliki problem? Zato što su prethodno visoki predstavnici, podržani međunarodnom zajednicom, Amerikom i Evropom, kršili međunarodno pravo, i sad referendum to treba da pokaže. Zato se referendum zaustavlja, a ne zato što je Milorad Dodik poludio pa misli da ganja svoja hirove", rekao je predsjednik Srpske.

Prema njegovim riječima, primjedbe opozicije o tome da referenduma neće biti govore koliko oni ne razumiju taj proces i ne shvataju o čemu je riječ.

On je rekao da je opozicija svu svoju političku borbu usmjerila ka mržnji prema Miloradu Dodiku i aktuelnoj vlasti, ne gledajući i ne videći nacionalni i državni interes za Srpsku.

"Republika Srpska je država po svim elementima, kao i pravnim i političkim definicijama, poznatim u svijetu, i ona kao takva ne može da bude razgrađena. Mi se ovdje borimo za državu", istakao je Dodik.

On je naglasio da je Republika Srpska država koja je unijela svoju teritoriju i suverenitet, svoj kapacitet u dejtonsku BiH.

On je rekao da je BiH država samo u međunarodnom pravnom smislu, a na unutrašnjem planu nema nikakve ingerencije.

"E te nikakve ingerencije oni žele da napune nepravnim odlukama visokih predstavnika i podaništvom opozicije, /Mladena/ Bosića, /Ognjena/ Tadića i drugih koji to sada rade", istakao je Dodik.

Dodik je dodao i da stalnom pričom o kriminalu i korupciji opozicija želi da bude procesuirana samo sadašnja vlast, i to od organa BiH.

"Nek podignu sve što imaju, neću se žaliti ni na šta, čak i da to urade Sud i Tužilaštvo BiH. Iako ne prihvatam taj sud, prihvatiću da učestvujem u tom procesu, ali oni nemaju nikakve dokaze", istakao je Dodik.

On je naglasio da opozicija i na osnovu javno izrečenog stava "pokušava da napravi optužnicu, a sama je krenula spiralom izdaje, što sad i narod razumije".

Dodik je ukazao da je ta spirala izdaje dovela do toga da se od Savjeta ministara pravi vlada, i to uz pomoć Bosića i drugih u Sarajevu, iako po Dejtonu ne postoji vlada BiH, a Savjet ministara je pomoćno tijelo Predsjedništva.

Ustav BiH pravosudne funkcije dodjeljuje entitetima

Zakoni kojima su osnovani Sud i Tužilaštva BiH neustavni su zato što Ustav BiH pravosudne funkcije dodjeljuje entitetima, navodi se u dokumentu Pravni osnov za planirani referendum Republike Srpske.
U ovom dokumentu podsjeća se na Izvještaj Međunarodne krizne grupe iz 2014. godine u kojem je istaknuto da "sudbina Suda BiH, državnog suda, pokazuje da je izgradnja države krenula naopako".

"Dejton je pitanja pravosuđa dodijelio entitetima, osim državnog Ustavnog suda. PIC /Savjet za provođenje mira/ je 2000. godine naredio liderima BiH da osnuju državni sud. Kada to zakonodavac nije uradio, OHR je nametnuo zakon kojim je osnovan Sud BiH", navodi se u analizi koju je predsjednik Srpske Milorad Dodik uputio u pismu domaćim i stranim predstavnicima u BiH.

Dalje se napominje da se u Ustavu BiH izričito kaže da "sve vladine funkcije i ovlašćenja, koja nisu ovim Ustavom izričito data institucijama BiH, pripadaju entitetima".

"U Ustavu BiH detaljno su nabrojane nadležnosti BiH, od kojih nijedna – osim Ustavnog suda BiH – ne obuhvata sudska pitanja. Dakle, sudska pitanja su u nadležnosti entiteta, a zakoni kojima su osnovani Sud i Tužilaštvo BiH su neustavni", pojašnjeno je u Pravnom osnovu za planirani referendum Republike Srpske.

U ovom dokumentu je naglašeno da su sudije Ustavnog suda obavezane da uvijek potvrđuju zakone koje donosi visoki predstavnik

"Kada je Zakon o Sudu BiH, koji je visoki predstavnik nametnuo odlukom, osporen pred Ustavnim sudom BiH, četiri od šest sudija iz BiH pravilno su zaključili da je Zakon neustavan", navedeno je analizi.

U dokumentu se dodaje da je Zakon podržan glasovima 5:4, zato što su tri strane sudije Ustavnog suda glasale kao blok, zajedno sa dvojicom bošnjačkih sudija, i zaštitile kreaciju visokog predstavnika.

"Jedan od tih sudija, austrijski profesor Jozef Marko, kasnije je pisao da je postojao "prećutan dogovor između Suda i visokog predstavnika da Sud . . . . . uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona . . .", pojašnjeno je u dokumentu.

Kada je ovaj "prećutni dogovor" većina sudija Ustavnog suda ignorisala u odluci iz 2006. godine, u kojoj se ističe da pojedinci moraju imati priliku na žalbu protiv vansudskih kazni donesenih odlukom visokog predstavnika, visoki predstavnik odgovorio je odlukom kojom je poništio oduku Suda.

"Odluka, koju visoki predstavnik nikada nije povukao, zabranjuje svaki postupak pred Ustavnim ili bilo kojim sudom kojim se žosporava na bilo koji način bilo koja odluka visokog predstavnikaž", navedeno je u dokumentu "Pravni osnov za planirani referendum Republike Srpske".

Referendum usklađen sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH

Referendum na koji pozivaju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i Narodna skupština Republike Srpske ima za cilj da se isprave kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH na način koji je u potpunosti usklađen sa njima, navodi se u dokumentu Pravni osnov za planirani referendum Republike Srpske. U ovoj analizi ističe se da su zakoni kojima su ustanovljeni Sud i Tužilaštvo BiH nametnuti odlukom visokog predstavnika, protivno Ustavu BiH i demokratskim institucijama.

"Referendum o kome je Narodna skupština donijela odluku 15. jula daje građanima mogućnost da izraze svoje mišljenje o nametanju i primjeni tih zakona. Daleko od toga da osporava Dejtonski sporazum, planirani referendum predstavlja priliku da građani Republike Srpske potvrde taj sporazum", ističe se u ovom dokumentu.

Podsjeća se da je referendum dio ustavnog i evropskog demokratskog nasljeđa i da je u potpunosti u skladu sa Ustavom BiH i praksama demokratskih država u Evropi i svijetu.

U Ustavu BiH u tački 3.3./b/ stoji da će "Opšti principi međunarodnog prava predstavljati integralni dio prava BiH i entiteta". Tako se i preambula Ustava BiH poziva na Povelju UN, Univerzalnu deklaraciju o pravima čovjeka, kao i druge akte međunarodnog prava. Zato se u tumačenju Ustava BiH treba polaziti i od činjenice da je Ustav dio međunarodnog ugovora kojim je određen njegov međunarodnopravni karakter.

"Dejtonski sporazum ne sadrži nijednu odredbu koja bi se mogla tumačiti kao zabrana ili ograničavanje referenduma. U rezoluciji iz 2007. godine, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope kaže: "Referendum je instrument neposredne demokratije koji pripada evropskom izbornom nasljeđu".

Kongres lokalnih i regionalnih organa vlasti Savjeta Evrope u rezoluciji iz 2007. godine uvažava da "referendum, bilo na državnom, lokalnom, ili regionalnom nivou, predstavlja jedan od osnovnih instrumenata neposredne demokratije i građanima daje mogućnost učešća u političkom odlučivanju, kao i javnim pitanjima koja ih se direktno tiču ..."

U dokumentu se podsjeća da Ustav Republike Srpske konkretno govori o referendumu u članu 70 i 77, te da je Venecijanska komisija Savjeta Evrope detaljno analizirala usklađenost Ustava Republike Srpske sa Ustavom BiH i nijednom nije prigovorila na odredbe Ustava o referendumu.

Zakon o referendumu Republike Srpske iz 2010. godine izrađen je u svjetlu Kodeksa dobre prakse Venecijanske komisije i Preporuka Ministarskog komiteta Savjeta Evrope državama članicama o učešću građana u javnom životu na lokalnom nivou.

U Pravnim osnovama se ističe da je planirani referendum zakonit i opravdan i da u njegovoj prirodi ne postoji ništa što bi ga na bilo koji način učinilo protivpravnim.

"Na planiranom referendumu jednostavno će se zatražiti mišljenje građana o zakonima koje je nametnuo visoki predstavnik, posebno zakonima o Sudu BiH i Tužilaštvu BiH, kao i primjeni tih zakona u Republici Srpskoj", navodi se u dokumentu.

Pojašnjava se da je osnivanje Suda i Tužilaštva BiH protivpravno zato što visoki predstavnik nema zakonsko ovlašćenje da ih nameće i zato što Ustav BiH pravosudne funkcije daje entitetima.

Dodik je pismo u čijem prilogu je analiza pod naslovom Pravni osnov za planirani referendum Republike Srpske uputio je svim članovima Predsjedništva BiH, ministrima Savjeta ministara BiH, poslanicima u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, predsjednicima i premijerima Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, ambasadama i diplomatskim kancelarijama akreditovanim u BiH, međunarodnim organizacijama i kancelarijama međunarodnih organizacija u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.