Dimitrijević: I haška dokumentacija abolira Mladića od događaja u Srebrenici

Dimitrijević je izjavio da je pokušao da veže sve detalje u vezi sa slučajema Srebrenica i Žepa i naglasio da je njegov stav da nema nikakvog dokaza da je general Mladić bilo kome od svojih potčinjenih naredio nekakvu likvidaciju zarobljenika, te da general u vremenu kada se to dešavalo čak nije bio prisutan u Republici Srpskoj, nego je bio u Beogradu.

"Ja sam pokušao čitaocu da prikažem sve poznate detalje tih događaja i da na neki način njegovu ulogu u tome stavim van konteksta koji mu se daje u Haškom tribunalu", rekao je Dimitrijević.

On je naveo da je uočljivo da je Haški tribunal samo na bazi paušalne ocjene jednog od oficira bezbjednosti stvorio mit o udruženom zločinačkom poduhvatu.

"Pitanje da li je to izolovani i iscenirani događaj ili nešto drugo, ali pokušao sam da Mladiću odagnam tu optužbu da je imao direktnu ulogu u pripremi", rekao je Dimitrijević.

On je naglasio da je, prosto, pokušao da drugim očima čita ono što je rečeno u Haškom tribunalu.

"Reklo bi se, znači, da ga ne osuđujem od početka nego sa razumevanjem nekog ko razume vojne hijararhije, način komandovanja, odgovornost u ratu, da ga protumačim. Ti izvori i ono što je rečeno u Hagu mogu se čitati i tumačiti na razne načine. Haški tribunal je to radio negativno prema Mladiću, prema Republici Srpskoj samoj, pa čak i prema Srbiji. Ono što je poznato, međutim je dovoljno da Mladića na neki način abolira od tog događaja", rekao je Dimitrijević.

On je naglasio da su mu osnovu za istraživanje činile radne bilježnice koje je general lično vodio i koje pokrivaju cijeli ratni period, kao i da je koristio izvore vojnih arhiva, posebno Arhiva dokumentacionog centra o domovinskom ratu iz Zagreba, sa obzirom na to da se tamo nalazi građa vezana za period komandovanja u Kninu u kninskom korpusu.

"To je novo u knjizi. Novo je u suštini i postavljanje Mladića u jednu normalnu istoriografsku prizmu, jer njega, uglavnom, tumači koji su mu nenaklonjeni, sagledavaju kroz događaje vezane za Srebrenicu i u suštini ponavljaju ono što je presuda Haškog tribunala", rekao je Dimitrijević.

On je naglasio da je ideja njegove knjige bila da generala Mladića pokaže kao oficira koji ima svoju karijeru, prije, u toku i na neki način poslije rata, kao čovjeka koji je komandovao Vojskom Republike Srpske, a potom kao čovjeka koji je imao i značajan politički uticaj u tim događajima i da na taj način, prosto tu sliku o njemu dovede u balansiranu ravan u odnosu na uglavnom kritičke stavove koji se čuju o njemu.

Dimitrijević je rekao da je proučavajući građu stekao utisak da je Mladić bio uzoran oficir, pedantan, da je bio prisutan na svim dijelovima ratišta kada je to bilo potrebno.

"Imao je komandantske i strategijske sposobnosti, što se vidi u nekim operacijama kao što je oslobađanje Trnova 1993. godine i da ga je ponekad prečesto bilo na frontu, da se spuštao na nivo komandira određene jedinice, ali to je prije svega zbog potrebe njegovog prisustva u određenim kritičnim djelovima ratišta Republike Srpske", rekao je Dimitrijević.

Prema njegovim riječima, u principu se može reći da je Mladić "u specifičnim okolnostima rata dao najviše što je mogao, da je bio prisutan na prvim linijama, ali da porazgovara i sa političkim faktorima koji su određivali sudbinu BiH".

Govoreći o tome kako će istorija gledati na generala Mladića, Dimitrijević je naglasio da će u srpskom narodu Mladić biti poštovan kao jedan od herojskih likova ovog vremena, dok će ga naši susjedi uglavnom tretirati negativnim ocjenama, prije svega zasnovanim na onome što je napisano u haškoj presudi.

"Reklo bi se da će po tom pitanju u javnosti biti polarizovan pristup, ali što se tiče Republike Srpske i najvećeg dijela stanovništva u Srbiji on je pozitivna istorijska ličnost", rekao je Dimitrijević.

On smatra da će čitaoci iz 300 stranica njegove knjige "Komandant" izaći sa kompletnim doživljajem generala Mladića, ali ne samo generala, nego i svih drugih aktera i samog rata.

"Shvatiće taj negativan odnos međunarodne zajednice prema srpskom pitanju, ne samo u BiH nego u cijeloj Jugoslaviji", zaključio je Dimitrijević.

Knjigu "Komandant" objavila je Izdavačka kuća "Vukotić medija" 31. januara.

Kalendar zvaničnih promocija još nije poznat.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.