Cvijanović: Primanja bi bila i veća da nije bilo blokada u Sarajevu

Cvijanovićeva je rekla da je apsolutno opredjeljenje da porodiljske naknade funkcionišu, kao i da je iz opozicionih redova čula da kažu da je to predizborna mjera Vlade ili predsjednika Vlade.

„Oni znaju da nisu zaustavili tih 748 miliona, od čega bi 250 miliona bilo direktno u budžet Republike Srpske, da je ova mjera bila planirana za početak 2017. godine i trebalo je najmanje godinu dana ranije da stupi na snagu, ali su upravo te partije koje danas nude tako neka divna, nerealna rješenja, to zaustavile“, istakla je Cvijanovićeva za RTRS.

Prema njenim riječima, nije to jedina stvar, navodeći da će penzije biti povećane za 17,5 odsto sa povećanjem planiranim sada.

„Bilo bi ono i veće da nije bilo takvih problema i takvih blokada u Sarajevu gdje upravo učestvuju SDS, PDP i NDP i u kontinuitetu blokiraju sredstva koja su namijenjena Republici Srpskoj“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da će sa dodatnih dva odsto, koliko je planirano povećanje za porodične i lične invalidnine, biti ostvareno oko 16 odsto povećanja u okviru nekoliko godina i da bi to povećanje moglo da bude bolje i veće da nije bilo tih blokada.

„Ako treba da dam politički odgovor na takav politički zahtjev kakav je dolazio od predstavnika PDP-a, onda moram da kažem žvi niste smjeli da blokirate sredstva za Republiku Srpsku i za njene građane. Pošto ste ih vi blokirali, baš vi nemate pravo da nešto predlažetež“, navela je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, na to imaju pravo „oni koji su se trudili zajedno sa Vladom i računali i definisali mjere i gledali koji su to realni rokovi“. „Oni koji su planirali na koji način da ojačamo nas kao Republiku, naš javni sektor, ali isto tako sve ono drugo što je važno i relevantno u društvu“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da bi voljela da se porodiljska naknada može izmiriti za svu djecu koja su rođena posljednjih pet godina, ali da to nije moguće.

Cvijanovićeva je rekla da se uvodi mjera koja će u prvoj godini značiti dodatnih 16 miliona izdvajanja i da će u narednim godinama i više značiti.

„Sad počinjemo sa implementacijom. Ja mislim da to treba da se pozdravi. Pri tome sam rekla da mi treba da se bavimo i bavićemo se i onim porodiljama koje su sada u okviru tih 12 ili 18 mjeseci za treće dijete, one koje imaju sada bebe, a nezaposlene su majke. Ali, ja ne podnosim da se jedna toliko dobra ideja i da se, u krajnjem slučaju majke, zloupotrebljavaju, da im se daju lažne nade“, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da od PDP-a slušala objašnjenja da jednokratne pomoći za treće i četvrto dijete treba da budu veće nego što su sada, dvije hiljade-dvije i po hiljade maraka.

„Ja sam rekla da se ne slažem i da treba da budu 100.000 KM. Mislim da svaka majka treba da dobije 100.000 maraka kada rodi treće i četvrto dijete, a ne 600 ili 450, ali ja znam da su to nerealne stvari. Lako je njima sjediti i pričati žja bih dao ovo ili onož“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je upitala što to nisu dali dok su bili na vlasti i što neku od ovih mjera nisu kreirali ranije.

„Nama pričaju kako su imali veći broj zaposlenih, nisu imali veći broj. Ove godine mi imamo rekord od kad postoji Republika Srpska, više od 260.000 zaposlenih. Pričali su da je bilo bolje stanje, u ovom ili onom. Nije, najniža pokrivenost uvoza izvozom bila je u njihovo vrijeme, kretala se oko 38 odsto. Sad je 71 odsto. Kako je ono bilo bolje nego ovo“, upitala je Cvijanovićeva.

Ona je upitala koliko je prije bilo radnika koji su bili prijavljeni i dobijali plate. „To je bilo vrijeme kada su cvjetale firme žtašna-mašnaž. Jedva smo se izborili sa tim što su oni promovisali i pustili da funcioniše u tom periodu. I sad drže predavanje“, rekla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Vlade Republike Srpske je rekla da iz opozicije nikada nisu ponudili nijednu konzistentnu i dobru mjeru. „Oni su odavno opozicija i ja znam da su nestrpljivi, znam da su nervozni zbog toga. Ali, izvinite, ja nemam vremena da na to obraćam pažnju na taj način“, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, za Vladu je relevantno šta misle socijalni partneri.

„Sa našim socijalnim partnerima smo pregovarali, pričali. Čula sam da se bune iz opozicije što se budžet ne razmatra u nacrtu pa ćemo onda doći do prijedloga“, navela je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da su budžet i program reformi duže od mjesec dana razmatrani sa socijalnim partnerima na koje se te mjere odnose.

„Mislim da smo time ispoštovali formu i javnosti i tranparentnosti“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da jedino Republika Srpska, osim na Vladi, u parlamentu usvaja ove dokumente i pri tome organizuje konsultacije sa socijalnim partnerima.

„To samo mi radimo zato što nam je stalo da vidimo šta ti ljudi misle o tome. Da li ono što mi hoćemo da kreiramo realno, da li oni prepoznaju svoje potrebe u okviru toga i šta možemo mi uraditi i ako nismo prepoznali potrebe da ih uključimo unutra“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je zadovoljna i da je učestvovala godinama i kreiranju mnogo budžeta i ekonomskih politika, ali da nikada nije bila ovako pozitivna astmosfera.

„Nikada nismo toliko zajedno nastupali. Mi se ne slažemo svi o svemu, ali svi razumiju šta mi pokušavamo sada da napravimo i znaju da su dio te priče i da su dio jačanja institucija, da su dio jačanja naše ekonomske slike i žele da budu dio toga i naše socijalne sfere. Mislim da smo mi zajedno proizveli ove dokumente“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je njima „beskrajno zahvalna“. „Znam da su i oni zahvalni meni zato što je ovo otvorena vlada u koju oni uvijek mogu da dođu i razgovaraju i onda kad ima i kad nema televizijskih kamera. Zam mnoge zahtjeve koji su godinama bili, nije bilo to da neko neće da ih izvrši, nego možda su bili nedovoljno shvaćeni“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da su ratni vojni invalidi mnogo puta insistirali da se prebaci stavka za njihova ortopedska pomagala u drugo ministarstvo. „Ja sam razmišljala žzar je bitno gdje je tož, ali kad su ljudi počeli da govore sa kakvim se problemima suočavaju, rekli smo žradićemo onako kako vi želitež.
Nekada treba da pričate da biste razumjeli“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila zadovoljstvo što je Vlada otvorena prema socijalnim partnerima.

„Prevazišli smo mnogo problema. Ne postoji nijedna stvar koja je sada ispostavljena od socijalnih partnera, čak i što ne piše ovdje, da neće možda biti realizovana u narednom periodu. Mnogo toga smo rekli da stoji sa strane, nećemo napisati ovdje, ali ćemo na tome raditi i mi već radimo. Nismo ovo ni usvojili, a već sa ljudima pričamo uza neke stvari u budućem periodu“, naglasila je Cvijanovićeva.

Sa socijalnim partnerima do solidne osnove za dalja poboljšanja

Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da se kroz razgovore sa socijalnim partnerima o republičkom budžetu i ekonomskim reformama došlo do dobrih, održivih rješenja koja daju solidnu osnovu za poboljšanja koja su projektovana u narednom periodu.
Ona je zahvalila socijalnim partnerima koji su, kako je navela, dali nemjerljiv doprinos u izradi ovih dokumenata koji će biti usvojeni u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Cvijanovićeva je rekla da se iz ekonomskih reformi može vidjeti da je od suštinske važnosti jačanje privrede, rast plata u privredi, otvaranje novih radnih mjesta.

Prema njenim riječima, važna komponenta je i poboljšanje materijalnog statusa socijalnih, ugroženih kategorija u društvu, čiji položaj treba u kontinuitetu da se unapređuje.

„To smo radili u prethodnom periodu i nastavićemo i u narednom trogodišnjem periodu, ali isto tako da se ukupna priča oko javnih finansija dovede u bolji red i da sve to zajedno da glavne rezultate koji su usmjereni na povećanje zaposlenosti u realnom sektoru“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila zadovoljstvo činjenicom da stagnira broj zaposlenih u javnom sektoru, dok se u realnom sektoru iz godine u godinu bilježe određena povećanja.

„Ovo je bila prilika da kroz konsultacije o izradi ovih dokumenata analiziramo i sve ono što smo uspjeli postići krajem 2016. godine, te kakvi su trendovi u ovoj godini“, navela je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je podsjetila da se Srpska suočavala sa poplavama, sušom, te da je ostala bez finansiranja ogromnih iznosa koji su trebali da joj služe da bilježi bolje rezultate i ide puno brže naprijed.

„To je tih 748 miliona koji su blokirani na nivou Sarajeva, riječ je o sredstvima koja idu direktno u budžet od oko 250 miliona, a ostatak se odnosi na izgradnju saobraćajne infrastrukture, bankarskog sektora, podršku zapošljavanju od 40 miliona KM u realnom sektoru“, navela je premijer Srpske za RTRS.

Ona je istakla da je Republika Srpska, uprkos svim tim problemima, zabilježila odlične rezultate, te navela da je prošla godina završena sa rastom od 3,5 odsto, što je najveći zabilježeni rast u cijeloj regiji.

„Važno je da su svi ti pozitivni trendovi nastavljeni u ovom periodu. Recimo, prošlu godinu smo završili sa rastom industrijske proizvodnje od 8,2 odsto i ove godine je to tako. Rast zapostelnosti u industrijskoj proizvodnji bio je 4,3 odsto, dakle to su pokazatelji koje želimo da nadograđuemo u budućem periodu“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je Republika Srpska ušla u fazu stabilizacije i kada je u pitanju budžetsko plaćanje i rast, jer je u prethodnih nekoliko godina i sa poslovnom zajednicom i svima ostalima provodila različite mjere koje su počele da daju rezultate.

„I zato smo uspjeli da završimo uspješno prošlu godinu, a da ova bude rasterećena bilo kakvih pritisaka su u pitanju plaćanja“, rekla je Cvijanovićeva i kao primjer navela ažurnu isplatu podsticaja u poljoprivredi.

Kada je riječ o poslovnoj zajednici, Cvijanovićeva je napomenula da je Vlada u prethodnom periodu imala veliku intervenciju kada je uvela 200 KM neoporezivog dijela dohotka.

„Mi smo tada u privredi ostavili više od 90 miliona KM. Shvatili smo da oni treba da ostanu u privredi da bi generisali novo zapošljavanje, nove poslovne privredne aktivnosti“, dodala je premijer Srpske.

Ona je navela da je bila još jedna intervencija kada je uvedena, i uprkos krizi i velikim problemima, zadržana smanjena osnovica za obračun poreza i doprinosa kada je u pitanju industrija tekstila i obuće, što je rezultiralo povećanim brojem zaposlenih u toj oblasti, povećanom aktivnošću i izvozom.

„Kroz dogovore sa poslovnom zajednicom, uveli smo i sistem multilateralne kompenzacije i cesije i do sada, u ovom kratkom periodu, imamo više od 550 miliona kompenzovanih obaveza, čime se pomaže likvidnost kada su u pitanju subjekti i u javnoj i privatnoj sferi. Mislim da je on već dao dobre rezultate i svakako ćemo ga nadograđivati“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da činjenica da kroz jednu kompenzaciju ima više od 900 subjekata koji u tome učestvuju, pokazuje da tu postoje veliki interesi.

„Kao nadogradnja svih tih mjera koje su počele da daju rezultate jeste da se smanje obaveze, odnosno oporezivanje na rad. Naša namjera je da se to svede na nivo iz 2008. godine kako je to tražila poslovna zajednica. Njihovo objašnjenje je da što se budu smanjivala opterećenja, oni će lakše izvršavati svoje obaveze, otvarati dodatni prostor za novo zapošljavanje“, navela je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da su pri tome uvažene i sugestije sindikata, koji kažu da svako rasterećenje treba da se reflektuje i kada je riječ o statusu radnika.

„To treba da bude prostor za dodatno investiranje, ali mora da se odrazi na povećanje plata. To su stvari koje su zrele da se sada urade, napravljena je dobra priprema i nemam nikakvu sumnju da će to da se realizuje“, istakla je premijer Srpske.

Cvijanovićeva je navela da je sa poslovnom zajednicom dogovorena i reforma Zavoda za zapošljavanje, koja će dati jasniju sliku kada je u pitanju aktivna ponuda radne snage, odnosno razdvojiće one koji spadaju u socijalnu sferu od onih koji su zaista aktivni tražioci posla.

„Vidjećete kako će drugačije izgledati statistika“, rekla je ona i dodala da su to stvari koje je poslovna zajednica objeručke prihvatila i izrazila zadovoljstvo reformama koje su definisane.

Ona je istakla da se mora uvesti više discipline, te navela da Srpska izdvaja 60 miliona KM godišnje za plaćanje zdravstvenog osiguranja za nezaposlene. „To treba da bude zadržano, ali moramo da odvojimo ljude koji su definitivno u takvoj potrebi i nisu uopšte konkurentni na tržištu“, dodala je ona.

Prema njenim riječima, u kontinuitetu se povećavaju prihodi, što govori da je i privredna sfera oživjela, da se lakše posluje, da je ta aktivnost veća nego što je bila, ali pokazuje i da kontrolni organi bolje rade svoj posao.

Cvijanovićeva je istakla da se moraju uvoditi određene olakšice, rasterećenja, ali i da je neophodna i rigorozna kontrola.

„Idemo na rasterećenja, ali idemo i na rigorozne kontrole. Ako nekoga rasteretite, onda naravno, u skladu sa onim što sindikat traži, prvo to se mora odraziti na plate radnika, a kao drugo mora se odraziti i na potrebe države da prikuplja sredstva za budžet i fondove svoje socijalne sigurnosti“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je jedno od opredjeljenja Vlade da se uhvati u koštac sa sivom ekonomijom.

Govoreći o minimalnoj plati u Srpskoj, Cvijanovićeva je rekla da je Vlada zauzela stav da do povećanja mora doći. „Ona mora da raste, tu nema dileme“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da će do nekog održivog rješenja doći do nove godine, nakon usvajanja republičkog budžeta i programa ekonomskih reformi.

Ona je podsjetila da je nekoliko godina unazad minimalna plata stagnirala i da je Vlada bila pokretač, saglasila se sa zahtjevima sindikata i
tada je ona povećana sa 370 na 395 KM.

Ona je napomenula da se u programu ekonomskih reformi da je neophodno podići nivo zaposlenosti u realnom sektoru, povećavati plate u tom sektoru da bi se smanjio jaz između tih plata i onih u javnom sektoru. „A kada se napravi jedna bolja osnova, onda će rasti i jedne i druge plate u nekom budućem periodu. To je glavno usmjerenje“, dodala je Cvijanovićeva.

Govoreći o penzijama, Cvijanovićeva je rekla da i ranjivim kategorijama treba stalno poboljšavati materijalni status.

„Iako znam da je to nedovoljno, imaćemo za par mjeseci dodatno povećanje penzija od dva odsto, što će biti 17,5 odsto povećanje u periodu od nešto malo više od tri i po godine“, dodala je premijer Srpske.

Na pitanje da li će i sa sindikatima biti potpisan memorandum kao i sa poslodavcima, Cvijanovićeva je rekla da se još pregovara i da bi Vlada to voljela.

„Nije isključeno, znamo šta je interes sindikata, to je i naš interes i ta borba za prava zaposlenih ostaje opredjeljenje Vlade, na njima je da li ćemo /potpisati/“, dodala je Cvijanovićeva.

Ona je ponovila da Vlada dijeli stav sindikata da se treba povećati minimalna plata i želi da dođe do dogovora između svih socijalnih partnera.

„Apsolutno podržavam ideju da treba postići dogovor oko opšteg kolektivnog ugovora, ali i praviti osnovu za buduće vrijeme da možemo govoriti o rastu plata i u privatnom i u javnom sektoru, ali prevashodno je važno da se sada usmjerimo na realnu sferu“, dodala je Cvijanovićeva.

Govoreći o naknadama za nezaposlene porodilje, Cvijanovićeva je istakla da je ponosna što je ona kreator te mjere i izrazila zadovoljstvo da se prvi put na taj način tretiraju nezaposlene porodilje u Srpskoj.

„To je pronatalitetna i socijalna mjera, smanjujemo jaz između zaposlenih i nezaposlenih. To je zaista revolucionarna priča i ja sam jako ponosna na to, ali je ova tema zapala u neki ćorsokak, jer je oko toga krenulo politikanstvo“, rekla je Cvijanovićeva i naglasila da tako važnoj mjeri nije mjesto u politikantskim okvirima.

Ova mjera, kako je navela, će iduće godine podrazumijevati 16 miliona KM da bi se obezbijedile nezaposlene porodilje.

Cvijanovićeva je istakla da se zakonom regulišu buduće, a ne prošle stvari.

„Treba da gledamo da zakon počne da se primjenjuje i na koji način da reagujemo prema onima koji su došli na polovinu, a nisu ostvarili ovo pravo“, rekla je, između ostalog, Cvijanovićeva.

Ona je navela da se u okviru reformi koje su predvidjeli sa poslovnom zajednicom tretira i refundacija porodiljskog odsustva i trudničkog bolovanja zaposlenih te da je postignut dogovor o postepenom preuzimanju obaveza od države, odnosno o bruto refundiranju tih troškova.

Manjenje broja radnika na najmanje bolan način

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da će smanjenje broja radnika u „Željeznicama Republike Srpske“ ići postepeno i na način koji je najmanje bolan.
Cvijanovićeva je potvrdila da će se restrukturisanje „Željeznica“ odvijati u tri komponente, i da se odnosi na finansijsku, organizacionu strukturu i na vlasništvo.

„Popisali smo to detaljno u našem programu ekonomskih reformi, ali se moglo primijetiti da su neke aktivnosti već počele. Kada je riječ o smanjenju broja radnika to ĆE ići postepeno, na način koji je najmanje bolan i mislim da smo se tu već dogovorili“, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je istakla da je važno da je Svjetska banka prije nekoliko dana donijela konačnu odluku o 51 milion evra, koliko će biti uloženo stavljeno na raspolaganje za restrukturisanje „Željeznica“.

„Mi smo, da ne bismo čekali da ta sredstva budu operativna, jer opet treba nekoliko dana ili sedmica da se to desi, već iz tekućeg budžeta izdvojili 3,8 miliona za penzionisanje 211 radnika, a poslije ćemo biti refundirani za taj iznos novca kako ne bismo čekali početak te transformacije“, navela je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je zadovoljna zbog kvalifikacija koje dala Svjetska banka.

„Oni su opisali tamo da je to projekat koji ima veliku šansu, da je to projekat koji će garantovati da žŽeljeznicež budu i operativne i funkcionalnije, isplativije i da se sve dešava na bolji način nego do sada i da će oni biti podrška tome i evo počeli smo i mislim da ćemo imati uspješnu realizaciju“, dodala je Cvijanovićeva.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.