Cvijanović: Osuda svakog ko koristi institucije za blokadu napretka

"Totalno je besmisleno da neko zaustavi životne stvari ili super povoljna sredstva za koje smo se potrudili i ispregovarali, uz veoma povoljne uslove. Umjesto da institucije koriste za to da budu servis građanima i da urade svoj dio posla u socijalnoj, ekonomskoj i političkoj sferi, oni to onemogućavaju", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Beogradu.

Cvijanovićeva je podsjetila da je 80 miliona evra Svjetske banke "zastalo" upravo zbog toga jer se nije desila ratifikacija.

"Nivo BiH je poznat po tome da su im potrebni vijekovi za stvari za koje su običnom okruženju potrebni dani, tako da je tih 80 miliona evra zarobljeno jer se nije desila ratifikacija", rekla je Cvijanovićeva u pauzi Foruma za uspostavljanje zajedničkog okvira za poslovanje u regionu, koji se održava u okviru manifestacije "Dani Srpske u Srbiji".

Prema njenim riječima, to su sredstva namijenjena za veoma značajne projekte.

"Od toga, 21 milion evra je podrška novom zapošljavanju, 28 miliona evra predviđeno je za podršku bankarskom sektoru, a 30 miliona evra razvojnim politikama", navela je Cvijanovićeva.

Cvijanović: Zajedno raditi na standardizaciji regulatornog okvira

Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je na privrednom forumu Srpske i Srbije u Beogradu da je izuzetno važno da se zajedno radi na standardizaciji i usklađivanju regulatornog okvira Srbije i Srpske, ali i regiona.
Cvijanovićeva je naglasila da se moraju približiti regulative i da sve funckioniše po principu iste poslovne filozofije, te da u tome predstoje mnogi koraci u buudćnosti.

Ona je, otvarajući skup, koji se održava u okviru manifestacije "Dani Srpske u Srbiji", rekla da je Srpska dosta stvari i prakse kopirala od Srbije te da očekuje da će tako biti nastavljeno i u budućnosti.

Pozdravljajući premijera Srbije Anu Brnabić, koja je učestvovala na skupu, Cvijanovićeva je rekla da i Srbija može ponekad da pogleda na dobre stvari u Srpskoj, pošto i u Srpskoj ima toga šta da se vidi, jer je u nekim stvarima napravila određene pomake.

Ona je ocijenila da jop ima mnogo neiskorišćenih resursa i u Srbiji i Srpskoj, te da su obje zemlje još zarobljenici toga kako da se oživi nešto staro i što je propalo, a možda ne video mougćnost za neku novu šansu ili priliku da se započne neki posao.

"Još uvijek smo zarobljenici startih navika, koje su loše i prevaziđene. To nisu navike moderne ekonomije i ne mogu obezbjeđivati novo zapošljavanje, a to nas opet dovodi do pravila ponašanja u administraciji i tu predstoji vleika bitka", rekla je Cvijanovićeva.

Što se tiče parafiskalnih nameta, Cvijanović je rekla da je bila prepadnuta kada je na jednom mjestu vidjela šta se sve izmisli i propiše ljudima koji hoće da zapošljavaju i da ostvaruju profit.

"Ali i tu smo napravili neke pomake, ako ništa, evidentirali smo to i rekli da ćemo polako početi to da samnjujemo", navela je ona.

Cvijanovićeva je dodala da je energetika još jedan neiskorišćeni resurs, u kojem se može postizati više i bolje, te da predstoji i mnogo radova vezanih za unapređenje infrastrukture, jer bez dobre infrastrukture nema dobre privrede, nema ponude, turizma i samoreklamiranja.

"Simpatično mi je da čujem neke ljude koji se politički suprotstavljaju onome što radimo i kada kažu da se bacaju pare na puteve, auto-puteve. Ne možete razmišljati ni o kakvom dobrom poslu ili lokaciji da ponudite, a da niste riješili infrastrukturne probleme. Tu predstoji dosta toga da se uradi, a dosta je i urađeno", navela je ona.

Cvijanovićeva je istakla da se stvarni život rješava na nivou Republike Srpske - školstvo, zdravstvo, privreda, poljoprireda, infrastruktura, energetika, socijalna sfera, penziono, ali da u nekim važnim stvarima u tim oblastima često se nailazi na kočnicu na nivou BiH.

Ona je kao primjer navela da su ispregovarani odlični projekti podrške sa Svjetskom bankom, sprovedene teške reforme u Srpskoj, ali je blokirano ratifikovanje na nivou BiH, isto kao i značajna sredstva kao podrška novom zapoljšavanju.

Cvijanovićeva je istakla da se na ratifikacije na nivou BiH čeka i po dvije godine, te naglasila da sve mora da bude "prohodnije", bez obzira na političke animozitete, kao i da se u cijelom regionu mijenja svijest o potrebi promjene regulative kako bi "sve bilo prohodno".

"Mi ne možemo biti zarobljenici pravila za vijek vijekova, nego moramo da ih prilagođavamo potrebama tržišta i opštih uslova poslovanja da bi bili bolji. To se zove reforma, da se mijenja svijest i pristip prema nečemu. Sve durgo su tehnička ponašanja", ocijenila je ona.

U privrednom zakonodavstvu, istakla je premijer Srpske, treba mijenjati zakonska rješenja da bi ispratili potrebe poslovne zajednice društva i razvoja kojem se teži.

Cvijanovićeva je pozdravila skup privrednika Srbije i Srpske, navodeći da je postala tradicija da se okupljaju, razmjenjuju ideje i zbližavaju, te da na taj način pokazuju da su dio jednog prostora i da dijele zajedničke vizije.

Ona je ocijenila da je došlo vrijeme da se ne radi parcijalno, nego sistemski, te dodala da je, što se tiče regiona, na vrhu prioriteta odnos između Srbije i Republike Srpske.

"Na nivou regije treba govoriti o standardizaciji. Ali, veliki dio mog posla kao premijera otpada na nešto što se zove standardizacija i usklađivanje reuglatornog okvira u okviru BiH", pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da dvije entitetske Srpske i FBiH zadnje tri godine rade na tome da usklade određene stvari i propise i da se u tome krenulo naprijed.

"Mi u Republici Srpskoj smo ispunili sve obaveze, uprkos svim problemima koje smo imali i neke vrste uskraćenosti finansija. Nismo uspjeli u okviru BiH da svaki nivo vlasti ispuni svoje obaveze i da budemo aktivni učesnici MMF-ovog programa", navela je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da Republika Srpska, zbog neispunjavanja obaveza nivoa BiH, ne može da povlači sredstva i ima blokadu u vezi sa sredstvima EBRD-a koja bi značajno pomogla kada je riječ o izgradnja puteva i auto-puteva.

"Postoji odugovlačenje realizacije projekata Svjetkse banke. I u takvim okolnostima, oslanjajući se na sebe i sopstvene snage, uspjeli smo da zabilježimo prilično solidne rezultate, s obzirom na sve okolnositi", navela je ona.

Govoreći o privrednim rezltatima Srpske, Cvijanovićeva je istakla da je prošle godine rast BDP bio 3,5 odsto, više nego prethodnih, da postoji standardno pozitivan rast, smanjuje se nezaposlenost, makroekonomski pokazatelji su dobri, ali da to nije ni blizu dovoljno za bolji standard građana i za tržište radne snage.

Premijer Srpske na pojasnila da je dosta toga urađeno na stvaranju pozitivne poslovne klime, ali i da dosta toga još predstoji i u budućnosti.

Podsjetivši da je u Srpskoj uveden jednošalterski sistem, Cvijanovićeva je konstatovala da je apsurdno da institucije Srpske odrade svoj dio posla o registraciji privrednog subjekta, koji onda čeka nekoliko mjeseci da dobije PDV broj sa nivoa BiH.

Ona je dodala da je Srpska konkuretna po pitanju poreskih nameta i da su manji nego u regionu i da se administratiranje svodi na najmanju mogući mjeru, ali da se čekaju i još neke reforme na tom planu.

"Uradićemo još mnogo toga da pokažemo ispruženiju ruku poslovnoj zajednici i inicijativi. Mislim da još nismo dovoljno svjesni važnosti privatnog sektora, još funcinišemo u ovkiru nekih starih nedorživih filozofija, koje ne daju rezultate", rekla je ona.

Cvijanovićeva je navela da je broj zaposlenih u Srpskoj povećan za 20.000 ljudi u odnosi na prethodne tri godine, dok broj zaposlenih u javnom sektoru nije povećan.

"Mnogo novca još cirkuliše u 'sivoj sferi' i tako je i u Srpskoj, i u Srbiji i u regionu", rekla je Cvijanovićeva, dodajući da uvijek pita privrednike zašto je moguće da se u Švedskoj funckiniše na jedan način, a ovdje na drugi i da je ovdje dozvoljeno što u Švedskoj nije.

Ona je podsjetila i na probleme u javnom sektoru, posebno u zdravstvu, koji ne izvršava sve svoje obaveze na vrijeme i gomila dugove, poručivši da ima mnogo još oblasti na kojima se mora raditi u budućnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.