Cvijanović: Od 2006. godine uveden značajan broj prava za boračku populaciju

Srna
Cvijanović: Od 2006. godine uveden značajan broj prava za boračku populaciju

Banjaluka - Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni da je borački dodatak prvi put isplaćen 2007. godine i to na godišnjem nivou, a od 1. januara 2012. godine isplaćuje se i na mjesečnom nivou i za oba boračka dodataka na godišnjem nivou se izdvoji oko 49,3 miliona KM.

Na pitanje Srne da prokomentariše tvrdnje predstavnika Štaba nezadovoljnih boraca da ova vlast ima maćehinski odnos prema borcima, premijer Srpske je istakla da su od 2006. do 2013. godine uvedena značajna prava koje se odnose na boračku populaciju, a koja nisu postojala do 2005. godine, i isplaćene su neke od obaveza nastale iz ranijeg perioda.

"Tako je naknada odlikovanom borcu prvi put isplaćena 2006. godine, a do 2013. godine za ove namjene izdvojeno je oko 19 miliona. Jednokratne novčane pomoći za zdravstvenu zaštitu uvedene su 2006. godine, a do 2013. ukupno je isplaćeno oko 1,7 miliona KM", naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, i u kriznim vremenima nisu smanjivana boračka prava, pa je u 2013. godini povećana osnovica za porodične i lične invalidnine za tri odsto,a početkom ove godine za pet odsto, a kroz nova zakonska rješenja značajno su povećane invalidnine za veći broj ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije.

Takođe, novim zakonom o pravima boraca uvodena su nova prava, povećan obim postojećih prava i postignuta veća pravičnost.

Ona je naglasila da se jednokratne novčane pomoći za socijalno ugrožena lica isplaćuju od 2009. godine, a do 2013. ukupno je isplaćeno oko 493.000 KM.

Do 2005. godine nisu izdvajana sredstava ni za naknadu troškova sahrane ekshumiranih boraca i ona se isplaćuje od 2006, a do 2013. ukupno je isplaćeno 615.000 KM.

Cvijanovićeva je podsjetila da je realizacija Projekta podrške zapošljavanju i samozapošljavanju djece poginulih boraca Vojske Republike Srpske, ratnih vojnih invalida i nezaposlenih demobilisanih boraca "Zajedno do posla" počela u julu 2012. godine.

"Sa 31. decembrom prošle godine, po navedenom projektu izdvojeno je oko 3,8 miliona za ukupno 925 lica iz ovih kategorija", rekla je ona.

U okviru pomoći zapošljavanju invalidnih lica od 2006. do 2013. godine, preko Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, odobreno je oko 4,4 miliona KM.

Prema Projektu samozapošljavanja koji, preko Investiciono-razvojne banke, provodi Boračka organizacija Republike Srpske, zaključno sa 31. decembrom 2013. godine odobrena su kreditna sredstva za 336 boraca u iznosu od oko 5,7 miliona KM.

Za realizaciju projekta zapošljavanja preko Zavoda za zapošljavanje u periodu 2002-2005. godine izdvojeno je ukupno 7,9 miliona KM, dok je Vlada Srpske u periodu 2006-2013. izdvojila 58,8 miliona KM.

 Govoreći o uplatama doprinosa za demobilisane borce, Cvijanovićeva je navela da je u te svrhe izdvojeno 52 miliona KM. "Vlada Republike Srpske je u periodu od 2007. do 2010. godine uplatila 52 miliona KM Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja za povezivanje staža demobilisanim borcima od 1. januara 1996. do 29. septembra 2000, čime je obuhvaćeno 97.000 boraca", precizirala je Cvijanovićeva.

Prema podacima Vlade Srpske, za socijalno zbrinjavanje radnika u periodu 2002-2005. uloženo je 18,6 miliona KM, dok je u periodu 2006-2014. uloženo 151,9 miliona KM.

Što se tiče otpremnina po članu 152. Zakona o radu od 2006. do 31. decembra 2013. godine isplaćeno je 12,8 miliona KM. Prve isplate počele su 2007. godine, a odnosile su se na obaveze stvorene 2000. godine koje do tada nikada nisu isplaćivane.

"Od 2005. godine Vlada Republike Srpske obezbjeđuje sredstva i za banjsku rehabilitaciju ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, a do 2013. godine ukupno je izdvojeno oko 2,5 miliona KM", naglasila je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o izdvajanjima za civilne i vojne invalidnine, premijer Srpske kaže da je u periodu 2002–2005. godina izdvojeno 386,6 miliona KM, dok je od 2006. do 2013. izdvojeno oko 1,2 milijarde KM.

U periodi od 2002. do 2005, u okviru projekta stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije zbrinut je 1.381 korisnik, a izdvojeno je 24,1 miliona KM, dok je u periodu 2006–2013. zbrinuto 4.726 korisnika i izdvojeno je 72,3 miliona KM.

U periodu 2008-2013. godina, u okviru realizacije Protokola o stambenom zbrinjavanju porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, potpisanog 25. februara 2008. godine između Vlade Republike Srpske i Boračke organizacije Republike Srpske, stambeno je zbrinuto 3.589 korisnika od čega 1.259 dodjelom stambenih jedinica i 2.330 dodjelom nepovratnih novčanih sredstava, za šta je utrošeno oko 63 miliona KM.

Takođe, ni za obilježavanje značajnih istorijskih događaja iz oslobodilačkih ratova nikada nisu izdvajana sredstva sve do 2007. godine.

"Prvi put obilježavanje značajnih datuma iz istorije našeg naroda ustanovljeno je 2007. godine i do 2013. za ove namjene izdvojeno je ukupno 1,3 miliona KM", naglasila je predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović.

SDS i PDP same sebe diskvalifikovale da govore o "Elektroprenosu"

Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je Srni da su opozicione stranke - SDS i PDP same sebe trajno diskvalifikovale da bilo šta komentarišu o "Elektroprenosu BiH", jer u parlamentu BiH nisu podržale izmjene zakona koje su predviđale da građani Srpske dođu do 40 miliona KM domaćih sredstava po osnovu akumulirane neraspoređene dobiti.
Komentarišući optužbe člana Glavnog odbora SDS-a Aleksandre Pandurević da je aktuelna vlast dovela Republiku Srpsku u "ucijenjenu poziciju" u Sarajevu, dajući Hrvatima mjesto direktora "Elektroprenosa BiH", Cvijanovićeva je napomenula da Srpska ima mjesto predsjednika Upravnog odbora /UO/ "Elektroprenosa" i još dva člana UO, kao i dva izvršna direktora u upravi kompanije.

"Ko iole zna nešto o funkcionisanju sistema, zna i šta to znači, ali nekim samoproglašenim ekspertima za žElektroprenosž, poput Pandurevićeve, to je uzalud objašnjavati", dodala je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da su SDS i PDP pokazali da im je draže da pare koje pripadaju građanima Republike Srpske budu na računima stranih banaka, nego da su u budžetu Republike.

"I nema političke galame koja može da spere tu sramotu, ili ublaži sliku o nesposobnosti SDS-a da artikuliše bilo kakav politički ili ekonomski stav", dodala je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je Vlada Republike Srpske obezbijedila da 40 miliona od "Elektroprenosa BiH" dođe u budžet Srpske, iz čega se izmiruju obaveze prema poljoprivrednicima i drugim kategorijama, kao i da se stvore pretpostavke za investiranje od preko 137 miliona u prenosni sistem na teritoriji Republike.

"To su konkretne stvari koje građani žele da vide, a ne da slušaju galamdžije koje u svoj džep stave mjesečno 5.000-6.000 KM, a poneki uz to dobiju i platu iz svoje političke partije, a onda drže lekcije kako u društvu nema solidarnosti i kako su neki siti, a neki gladni", istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da bi bilo pristojno da Mladen Bosić, Ognjen Tadić i Aleksandra Pandurević, koji imaju najmanje duplo veće od primanja ministara i predsjednika Vlade Republike Srpske, poštede javnost svoje besmislene galame i lažne solidarnosti.

"Bilo bi pristojno da nas u vrijeme kada se borimo i uspijevama da povećamo plate, penzije, rasterećujemo privredu, spašavamo radna mjesta, isplaćujemo poljoprivredi četiri puta više nego što su oni to radili i obezbjeđujemo sve ono što oni nikada nisu činili, poštede bar svoje besmislene galame i lažne solidarnosti", poručila je Cvijanovićeva.

Komentarišući stavove Pandurevićeve kada je riječ o preduzeću "Energoinvest - Rasklopna oprema" /RAOP/, Cvijanovićeva je istakla da Pandurevićeva nije uspjela da razumije da je ruski partner kupio imovinu RAOP-a, a ne privredni subjekt RAOP.

"Ta imovina će novoj firmi 'Elekroinžinjering' omogućiti da pokrene proces proizvodnje. Postepeno upošljavanje radnika je već počelo i nastaviće se u narednom periodu", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da rješenje postoji i za one radnike koji su prijavili svoja potraživanja i za one koji to nisu učinili. "Samo je trebalo pažljivo saslušati one koji su to objašnjavali, za šta gospođica Pandurević, nažalost, nije imala vremena. Otužno je da se sudbinom radnika tako spekuliše u javnosti, jer im je dovoljno i njihove muke", istakla je premijer Srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana