Cvijanović: Cilj komisija za Sarajevo i Srebrenicu - istinu o stradanju izmjestiti sa političkog terena

Srna
Cvijanović: Cilj komisija za Sarajevo i Srebrenicu - istinu o stradanju izmjestiti sa političkog terena

Banjaluka - Namjera institucija Republike Srpske kada su ušle u formiranje komisija koje se tiču Srebrenice i Sarajeva bila je da se priča u vezi sa stradanjem izmjesti sa političkog terena i da se time bave ljudi koji imaju međunarodni autoritet, te da na osnovu činjenica utvrde istinu, rekla je predsjednik Republike Željka Cvijanović.

Govoreći i formiranju komisija za utvrđivanje istine o stradanjima u Srebrenici i Sarajevu, Cvijanovićeva je rekla da Srpska i njene institucije ne smiju prestati da tragaju za istinom.

“Mnogo toga što je bilo poslije okončanja rata zasnovano je na stereotipima i mnogim iskrivljenim činjenicama. Pri tome ne želim da povrijedim bilo koju žrtvu ili članove njihovih porodica. Mi govorimo o tome da moramo imati jednake aršine kada je riječ o stradanjima. Bez jednakih aršina, kojih nažalost nije bilo, prosto ne možemo da dođemo do pomirenja”, naglasila je ona.

Cvijanovićeva je za Radio Republike Srpske rekla da je posebno opterećujuće da je, generalno, prilikom vođenja sudskih procesa na nivou BiH i međunarodnom nivou prvo kreirana politička matrica.

“Napravljen je politički okvir ko je kriv, ko nije, ko je žrtva, ko agresor, a onda se sudskim presudama nastojao popuniti taj politički okvir pa je onda ispalo da su sudske presude u funkciji potvrđivanja politički definisanih teza ili stavova ili nekog zadatog stanja”, ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da to predstavlja ogromnu frustraciju, prevashodno u Srpskoj, za Srbe koji su smatrali da svi treba da imaju jednak pristup pravdi, a ne da on bude selektivan.

“Formiranje komisija jedan je od načina da se traga za istinom i dođe do nje i ne sporim da to treba da se radi u svakom pojedinačnom slučaju. Ali kreiranje političke matrice i njeno popunjavanje pravosudnim odlukama apsolutno je dalo iskrivljenu sliku i pogrešne posljedice i, plašim se, trajno uništilo povjerenje među ljudima”, naglasila je Cvijanovićeva. 

Prioritet - ublažiti problem odlaska stanovništva

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je u saradnji sa Vladom počeo rad na jednom od najvažnijih projekata - nacionalnom programu demografske obnove kako bi kroz podsticaje bio ublažen problem odlaska stanovništva.

“Već smo okupili stručnjake i idemo sa formiranjem ekspertskog i operativnog tijela koji će raditi na izradi programa kao osnove za institucije da bi mogle da rješavaju demografske probleme”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da se jedan segment odnosi na natalitet, uspostavljanje boljih uslova za život, podršku mladim bračnim parovima i svima koji žele da osnuju porodicu.

“Drugi problem su pojačane migracije, odnosno odlazak značajnog broja stanovnika Srpske. Želimo da vidimo kako da se borimo sa ovim problemima, a pokrenuću i veliki program koji se zove - 'Srpska društva u pokretu' za šta je neophodna podrška institucija”, rekla je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.

Govoreći o problemu odlaska mladih i stručnog kadra sa ovih prostora, Cvijanovićeva je rekla da će kroz program demografske obnove biti definisana davanja koja se odnose na porodicu, pojedince, porodilje, studente i mlade bračne parove.

“Imaćemo podatke šta je od toga dalo rezultate i imaćemo preporuke šta treba da radimo da dobijemo pravi efekat”, istakla je Cvijanovićeva i dodala da će jedan pravac biti podsticanje ostanka stanovništva na selu kroz stvaranje boljih uslova za život.

Ona je rekla da nijedna država u regiji, pa čak ni one u EU nemaju program kako zaustaviti odlazak mladih.

“U okviru EU je značajno iseljavanje sa prostora Baltika ili Hrvatske. I tamo je velika migracija, ali se to ne doživljava na taj način jer EU ne pali zvono za uzbunu s obzirom na to da su oni i dalje na prostoru Unije. Kod nas je to dramatičnije s obzirom na to da ostajemo deficitarni i ugroženi sa aspekta radne snage, ali i intelektualaca”, pojasnila je Cvijanovićeva dodavši da institucije moraju zajedno da rade na rješavanju pitanja odliva stanovništva.

Govoreći činjenici da još nije formirana vlast na nivou BiH i u FBiH, predsjednik Srpske je ukazala da ta činjenica usporava određene razvojne procese.

“Mi smo započeli neke projekte sa Vladom FBiH na evropskom putu i u okviru saradnje sa međunarodnim institucijama i finansijskim organizacijama. Mnogo tih stvari se nalazi na čekanju što je problem”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona smatra da je najveći problem što nije konstituisana vlast na nivou BiH, iako su poznati izborni pobjednici, koji imaju legitimitet da sarađuju u formiranju vlasti.

“U BiH su jasno i nedvosmisleno pozicionirani izborni pobjednici u sva tri konstitutivna naroda i zna se koje tri dominantne partije treba da ponesu teret formiranja vlasti i izvršavanja obaveza. Sa aspekta legitimiteta to su SNSD, HDZ BiH i SDA kao jasno profilisani izborni pobjednici koji treba da ponesu odgovornost i uđu u proces formiranja vlasti na nivou BiH”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da na tom planu uskoro očekuje šire i ozbiljnije pregovore pomenutih političkih aktera, ali da ranija iskustva i blokade, koje uglavnom dolaze iz političkog Sarajeva, mogu usporiti taj proces.

“Navikli smo da postoji međusobno iscrpljivanje kada je riječ o bošnjačkim i hrvatskim političkim partijama u FBiH i to često optereti čitav politički spektrum. Drugi momenat je taj što imate matematiku o svemu, a nemate dovoljno volje da se formira vlast. Posbeno je neprimjereno i neprihvatljivo to što se postavljaju određeni uslovi i preduslovi kao što je priča o NATO-u”, zaključila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da ima i stranaca kojima nije baš milo da se formira vlast i koji nemaju ništa protiv da se i dalje dešavaju uslovljavanja i zadrži postojeća garnitura, koju smatraju prilično nagodnom.

“Nagodni su, jer se nikada nisu potrudili da jasno iznesu svoj stav o bilo kom pitanju. Uvijek je to bilo koketiranje, malo u okviru Sarajeva, malo u okviru međunarodne zajednice. Ali vjerujem da će pronaći dovoljno zrelosti i odgovornosti i da će se odgovorno pristupiti formiranju vlasti na nivou BiH”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da su institucije Srpske, koje su konstitisane ubrzo nakon izbora, realizovale prioritetne zadatke i ciljeve, među kojima je usvajanje strateških dokumenata.

“Prvi u BiH smo konstituisali vlast, odnosno izabrali Vladu, usvojili strateške dokumente, budžet i obavili neke druge stvari kao što je izbor delegata u Dom naroda parlamenta BiH”, podsjetila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, stabilne institucije Srpske sprovode predviđene zadatke, a prioritet je zadržati političku stabilnost i funkcionalnost institucija koje će izvršavati obaveze prema građanima i osmišljavati programe za povećanje plata, penzija, socijalnih davanja, bolju infrastrukturu i druga potrebna ulaganja.

Cvijanovićeva je podsjetila da je prethodna Vlada povećala plate i penzije, uvela nova socijalna davanja, neka postojeća prava ojačala, te realizovala brojne infrastrukturne projekte.

“Ako imate političku stabilnost možete se na relaksiraniji način baviti ekonomskim pitanjima. Treba nam više zaposlenih i bolje plate, ali i veća disciplina kada je riječ o plaćanju obaveza”, istakla je predsjednik Srpske.

Ona je dodala da se institucije moraju spremati i za potencijalne globalne krize.

“Evropi prijeti nova ekonomska kriza krajem ove ili početkom sljedeće godine, što će značiti i pogoršanu sliku u Srpskoj i regiji. Zato je važno da se pripremamo i za to vrijeme, ali da paralelno sa tim i povećavamo plate, i omogućavamo veću potrošačku moć građana. Ipak, vjerujem da se Srpska, sigurnim korakom kreće naprijed”, naglasila je Cvijanovićeva i ocijenila da Vlada ima dobru polaznu osnovu jer je prethodni saziv ostavio stabilan budžet i izmirene obaveze.

Govoreći o javnim preduzećima, Cvijanovićeva je rekla da nije zadoljna njihovim doprinosom razvoju i davanjima u budžet.

“S druge strane javna preduzeća su veliki poslodavci i zapošljavaju oko 20.000 ljudi, što znači da od njih zavisi mnogo porodica tako da sam zadovoljna što mnogo ljudi ima sigurno zaposlenje. Probleme treba otklanjati da bi se javna preduzeća pozicionirala kao investitori i da bi se sproveli važni projekti”, zaključila je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o izgradnji putne infrastrukture, presjednik Republike je navela da je sasvim izvijesno da će biti izgrađen auto-puta od Banjaluke do Beograda preko Bijeljine.

“Ovaj projekat je stavljen u vrh liste naših prioriteta i imaćemo podršku Srbije koja će dio finansiranja tog projekta preuzeti na sebe”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da nisu zanemareni ni ostali putni pravci kao što su auto-put od Banjaluke prema Prijedoru i brze komunikacije u istočnom dijelu Srpske.

Ne može jedan strani uticaj biti loš, a drugi dobar ako je riječ o suverenim državama

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da se ne može govoriti da je jedan strani uticaj loš, a drugi dobar zato što je na suverenim domaćim institucijama odgovornost za procese, odnosno za ekonomsko, socijalno i političko stanje, a u krajnjem slučaju i za političku bezbjednost. “To mi uvijek djeluje kao izgovor za silne promašaje koji se dese i onda uvijek nađete nekog globalnog igrača za kojeg kažete da je on kriv što se sada dešava ovo ili ono”, rekla je Cvijanovićeva komentarišući zaključke bezbjednosne konferencije u Minhenu da Rusija i Kina jačaju negativan uticaj na Balkanu i da su na ovim prostorima moguće i etničke tenzije.

Cvijanovićeva je naglasila da je sa bezbjednosne konferencije u Minhenu upućeno mnogo poruka.

“Vidjeli smo poruke na globalnom planu gdje su na neki način izolovali ili stavili u prvi plan Rusiju i Kinu, a opet sa druge strane sugerišu na neke druge tenzije i rizike i sve ono što može da se dešava. Mislim da na taj način oni stalno mogu da se postavljaju kao zapadni svijet i da postavljaju nišan, politički, trgovinski ili ekonomski, i izdvoje neke države govoreći da je ono što one rade ili što predstavlja njihov uticaj potencijalna prijetnja i da maligni uticaj”, izjavila je Cvijanovićeva za Radio Republike Srpske.

Ona je naglasila da to povlači pitanja ako postoji negdje jedan uticaj, zašto je problem da postoji taj, ali ni i neki neki drugi.

Cvijanovićeva je istakla da pitanju bezbjednosti treba prići ozbiljno, ne samo na forumima i konferencijama i posmatrati to na složeniji način nego što se posmatra i u regiji, a nekada i na globalnom planu.

Govoreći u tom svjetlu i o migrantskoj krizi, Cvijanovićeva je rekla da će Srpska ostati na principima i stavovima da nema kapacitet za trajnije zbrinjavanje migranata i bilo kakvu aktivnost takve vrste.

“Vlada je prošle godine definisala zaključke i zauzela stav da nemamo sposobnosti ni da primamo migrante, niti da im obezbjeđujemo smještaj, hranu ili bilo šta drugo. Mi ćemo im pružiti neophodnu pomoć i nećemo zanemariti humanitarni aspekt, ali za trajnije zbrinjavanje Srpska nema kapacitet”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je problem pojave talasa migranata nedovoljna kontrola nad granicom. “Mi smo ukazivali da je veoma pogrešno to što su radili u Savjetu ministara. Sada imamo situaciju da odlazeći ministri bukvalno 'naguravaju' ljude i upošljavaju ih na silu u institucijama i svojim ministarstvima i tako zbrinjavaju određeni kadar, a sa druge strane imamo nekoliko godina apel da treba više ljudi u Graničnoj policiji i drugim sliužbama da bi mogli obezbijediti granicu na bolji i adekvatniji način”, naglasila je ona.

Prema njenim riječima, problem u vezi sa migrantima nije nastao juče, niti će biti riješen sutra.

“Mi smo veoma vezani za odnos EU prema migrantima jer su oni zatvorili svoje granice. U zemljama iz kojih dolaze migranti su pravljene revolucije, tamo su sklanjani lideri koji nisu odgovarali zapadnom svijetu. I onda kada je pokrenuta masovna migracija, Evropa se ogradila nakon što je primila određeni broj ljudi za koji su smatrali da im treba. Sada mi njih treba da zadržimo ovdje jer je neko drugi je mijenjao režime i intervenisao”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da nije vidjela da se institucije BiH bave tim pitanjem na ozbiljan način.

“Dobijali smo različite informacije, mnogo puta su izbjegavani odgovori o toj temi. Vidim da u kantonima u FBiH gdje su izbgeglice smještene bukvalno gori jer su preopterećeni problemima”, dodala je Cvijanovićeva. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana