Božidar Vučurević: Sutorina pripada Republici Srpskoj

- Insistiraću od predsjednika Vlade RS, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, predsjednika Savjeta ministara BiH i ostalih zvaničnika da preduzmu potrebne mjere za vraćanje Sutorine - izjavio je u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik Udruženja utemeljivača Republike Srpske Božidar Vučurević.

Dodao je da međunarodna zajednica ponavlja da su avnojevske granice nepromjenjive i da u slučaju odvajanja republika, granice postaju državne granice. To se nije ispoštovalo.

* GLAS: Kakva su Vaša saznanja o Sutorini, jedinom izlazu Srpske na more?

VUČUREVIĆ: Od mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine pa sve do 1947. uzak primorski pojas dug devet kilometara od Igala do poluostrva Prevlaka pripadao je Trebinju. Ljudi iz Kruševica i Sutorine do tada su u Trebinju završavali sve administrativne obaveze. Granica je promijenjena mimo ustaljenih procedura. Posjedujem stenogram sa sjednice Vlade BiH 1946, u kojem se vidi da tadašnji ministri nisu bili saglasni sa ustupanjem teritorije, pa je naređeno ministru Vladu Šegrtu da provede referendum. Granice su mimo zvaničnih institucija promijenjene, a referendum nikad nije proveden.

* GLAS: Zašto ste se zauzeli da istražite ovaj problem i otkud zanimanje za to?

VUČUREVIĆ: Znao sam za sastanak koji je održan u Karađorđevu i poznat mi je bio dogovor da trebinjska opština bude zaleđe Dubrovnika, a da će oni BiH dozvoliti izlaz na more od Molunta do Popovića. To je nazvano "džentlmenskim sporazumom". Hrvati su željeli da izađu iz sastava Jugoslavije. S tom namjerom svjesno su žrtvovali Vukovar, a i Dubrovnik. To dokazuje činjenica da je vrhovni komandant u to vrijeme bio predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić, a i najbliži saradnici bili su Hrvati. Hrvati su tada zauzeli dio teritorije o kojem je bilo riječi i u Karađorđevu. Pa je propao "džentlmenski sporazum". Otomanska imperija i stari Dubrovčani dali su uski pojas BiH, sada Srpske, kako bi ona imala izlaz na more, kao i Sutorinu, što je verifikovano Karlovačkim mirom i brojnim sporazumima. O ovome svjedoče i dokumenta iz Bečkog arhiva, zadarskog i katastarskih i gruntovnih knjiga u Trebinju. Saznao sam i da su sva domaćinstva sa prostora Kruševica i Sutorine plaćala porez i vadila dokumenta u tadašnjem trebinjskom srezu.

* GLAS: Kome ste sve poslali inicijativu za pokretanje pitanja Sutorine prilikom rada međunarodnih graničnih komisija oko definisanja granice između BiH i Crne Gore?

VUČUREVIĆ: Kada je sporna granična teritorija, dogovore se susjedne države u kojim se rješava spor da se formira arbitražna komisija. Ako ta arbitražna komisija ne postigne dogovor, traži se međunarodna arbitraža, tada međunarodna zajednica formira komisiju i njene odluke su konačne. Imamo komisiju za razgraničenje sa svim zemljama i državama koje nas okružuju, ali je bitno da politika stane iza ovog.

* GLAS: Šta očekujete od inicijative i ko od zvaničnika i političara treba na ovom pitanju najviše da insistira?

VUČUREVIĆ: Za ovaj posao je nadležna država BiH i insistiraću od predsjednika Vlade RS, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, predsjednika Savjeta ministara BiH i ostalih zvaničnika da preduzmu potrebne mjere za vraćanje Sutorine. Treba očekivati da onaj dio teritorije koji je prisvojen bude i vraćen, bez sukobljavanja sa Crnom Gorom. Međunarodna zajednica ponavlja da su avnojevske granice nepromjenjive, kojima je rečeno da, u slučaju odvajanja republika, republičke granice postaju državne granice. To se nije ispoštovalo.

Dokumentacija

* GLAS: Da li ste sakupili svu potrebnu dokumentaciju o tom području koje je pripadalo BiH?

VUČUREVIĆ: Posjedujem zvaničnu kartu, službene novine, zapise sa sjednice Vlade iz 1946. godine, dokumenta o katastarskim knjigama koje su odnesene, na neku ruku otete po naredbi iz 1947. godine, odnosno dokaze o spisima iz Gruntovnice koji su preneseni tek 1980. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.