»Bosanski jezik« čista politička i estradna priča

Anita Janković
»Bosanski jezik« čista politička i estradna priča

Banjaluka - Ugledni lingvisti istakli su da za priču o milenijumskom postojanju "bosanskog jezika" nema nikakvog naučnog osnova i da je konferencija "Milenij opstojnosti bosanskog jezika" održana u petak u Banjaluci estradna i politička propaganda.

Konferencija je održana u petak u Banjaluci u organizaciji potpredsjednika RS Ramiza Salkića, a njeni učesnici tvrdili su da je nemoguće negirati "bosanski jezik". Salkić je kazao da je konferencija odgovor na diskriminaciju, segregaciju i negiranje "bosanskog jezika" u RS.

- Nemoguće je "bosanski jezik" negirati imajući u vidu da su se Bošnjaci, ali i drugi građani ove zemlje na posljednja dva popisa jasno izjasnili da govore "bosanskim jezikom" i na taj način odagnali svaku sumnju i svaku mogućnost da se on negira i nestane - istakao je Salkić.

Naučni savjetnik i direktor Instituta za srpski jezik Srpske akademije nauka i umetnosti Sreto Tanasić kazao je "Glasu Srpske" da je nesporna činjenica da Bosna postoji hiljadu godina, bilo kao država ili regija, i da je oduvijek imala jezik, ali da se taj jezik naziva srpski, a ne "bosanski".

- "Bosanski jezik" možemo reći samo u smislu naziva po regiji i po tom gledanju postoje i krajiški, semberski, posavski i hercegovački jezik. Kroz istoriju nikada nije bilo upitno da se u Bosni govori i piše srpski jezik, to je neosporna činjenica i to svi Bošnjaci znaju - kategoričan je Tanasić.

Pojasnio je da se u Evropi jezici zovu po narodima, a ne po državama jer države postanu pa nestanu.

- Iz imena naroda se izvodi odrednica jezika i ako su sami sebe nazvali Bošnjacima, onda je njihov jezik bošnjački ili jezik bošnjačkog naroda kao što piše i u Ustavu RS - rekao je Tanasić.

Profesor srpskog jezika i lingvista na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Milanka Babić naglašava da "bosanski jezik" ima uporište samo u emocionalnim stavovima Bošnjaka.

- Iz jezika srpskog naroda može se izvesti samo srpski jezik, iz jezika hrvatskog naroda hrvatski, a iz jezika bošnjačkog naroda bošnjački. RS treba da ostane pri tom stanovištu i voditi se lingvistikom koja se pokazuje i dokazuje naučnim činjenicama - rekla je Babićeva.

Precizira da se prema lingvističkim osnovama, tvorbeno i istorijski iz jezika bošnjačkog naroda ne može izvesti "bosanski jezik", niti on ima uporište u lingvistici.

- To je samo pritisak i želja da se Bosanci promovišu kao nacija. Priča o milenijumskom postojanju "bosanskog jezika" je estradna i politička - rekla je Babićeva.

Predsjednik RS Milorad Dodik kaže da ne mogu biti prihvaćena bilo kakva nametanja, pa ni u slučaju jezika.

- Ako neko hoće da se nešto zove "bosanskim", onda svi u BiH moraju biti uključeni u to - istakao je Dodik.

Salkić postao Salki

Na konferenciji se iza organizatora našao ogroman plakat sa pravopisnom greškom. Prezime Ramiza Salkića na plakatu je napisano pogrešno, pa je Salkić postao Salki. Organizatori grešku nisu primijetili dok im na to nisu pažnju skrenuli novinari.

Bojkot

Roditelji 220 bošnjačkih učenika Osnovne škole "Meša Selimović" u Janji kod Bijeljine u petak nisu preuzeli đačke knjižice jer traže da umjesto zvaničnog naziva jezik bošnjačkog naroda bude upisano "bosanski jezik". Slično su postupili i roditelji djece u pojedinim školama na području Srebrenice i Zvornika.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS kažu da poštuju Ustav i zakone kojima je uređena oblast obrazovanja i da nijednom narodu ne umanjuju pravo na jezik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana