BiH ponovo prijete sankcije iz Evrope

Vedrana Kulaga, Željka Domazet
BiH ponovo prijete sankcije iz Evrope

Sarajevo - BiH ovog mjeseca dolazi pod lupu Savjeta Evrope zbog neizvršavanja odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koja se odnosi na slučaj "Sejdić i Finci", a već se spekuliše da joj prijete i sankcije, pa čak i izbacivanje iz tog evropskog tijela.

Evropski sud za ljudska prava je još 2009. godine odlučio u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija koji su tužili BiH jer kao pripadnici nacionalnih manjina nisu mogli da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta BiH.

BiH je nekoliko puta upozorena da mora ispuniti odluku ili će biti suspendovano njeno članstvo u Savjetu Evrope ili uvedene sankcije, ali joj je svaki put do sada progledano kroz prste zbog obećanja da će taj zadatak biti ispunjen. Parlamentarna skupština Savjeta Evrope usvojila je 2017. godine Rezoluciju u kojoj je BiH prvi put pozvana da sprovede odluke koje se odnose na slučajeve "Pilav protiv BiH" i "Zornić protiv BiH" uz opomenu da epilog čeka i predmet "Sejdić i Finci".

Domaći lideri su nebrojeno puta saopštavali da su na pragu dogovora o sprovođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava koja zahtijeva izmjenu zakonodavstva, prvenstveno Ustava i Izbornog zakona BiH. Problem je nastao u FBiH između hrvatskih i bošnjačkih struktura koje ne mogu da se dogovore u vezi sa izborom člana Predsjedništva BiH. Srpska je prije nekoliko godina dala prijedlog da u Ustavu BiH, umjesto Srbin piše da se bira jedan član Predsjedništva BiH iz RS.

Član delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Milica Marković iz SNSD-a kaže da ne zna da li će Evropljani posegnuti za sankcijama ili čak izbacivanjem BiH iz članstva, ali da preliminarni izvještaj posmatračkog tima ne uliva nadu.

- Riječ je o prvom izvještaju nakon 2013. godine kada je vođena žustra rasprava o nesprovođenju odluke u slučaju "Sejdić i Finci". Tada nam je ostavljena mogućnost da do izbora 2014. implementiramo tu odluku, ali to se nije desilo. Vjerujem da će izvjestioci i poslanici u diskusiji to istaći. U preliminarnom tekstu ima mnogo negativnih konstatacija o stanju u BiH, stepenu napretka i demokratizaciji njenih institucija - rekla je Markovićeva uz opasku da BiH ipak nije jedina članica Savjeta Evrope koja nije izvršila odluke Evropskog suda za ljudska prava.

Član Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamenta BiH Nermina Kapetanović iz SDA smatra da se lako može desiti da Savjet odluči da sankcioniše BiH jer nije uradila posao, a zamjenik predsjedavajućeg te komisije Ognjen Tadić iz Narodne stranke ističe da je BiH stalno pod nekom vrstom sankcija.

- Te sankcije su najviše vidljive u tome kako se mrcvari zemlja umjesto da bude primljena u EU i da se završi konačno sa tom pričom i da dođu bolji dani - rekao je Tadić.

Član ove parlamentarne komisije Saša Magazinović iz SDP-a kaže da mu nije poznato otkud Kapetanovićevoj informacije o sankcijama i da su one stvar spekulacija, a ne realnosti.

- Činjenica je da BiH ima obavezu da sprovede dati zadatak, ali niko nije pominjao sankcije. Moguće je da je neko od poslanika to pomenuo, ali siguran sam da sankcija neće biti - rekao je Magazinović.

Njegova koleginica Zdenka Džambas iz HDZ-a BiH ističe da je zatečena izjavom Kapetanovićeve.

- Mislim da je izjava Kapetanovićeve izrečena u dnevnopolitičke svrhe i da je u službi  izmjena Izbornog zakona i potenciranja implementacije presude "Sjedić i Finci", a to je nemoguće bez promjene Ustava BiH. Za takve stvari nemamo ni natpolovičnu većinu u Parlamentu BiH - kazala je Džambasova.

BiH je 2002. primljena u Savjet Evrope, a krajem decembra prošle godine je upriličena svečanost povodom 15 godina članstva.

Rezolucija

Posljednjom rezolucijom Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, osim na slučaj "Sejdić i Finci" vlastima u BiH je ukazano i na predmete "Pilav protiv BiH" i "Zornić protiv BiH".

Evropski sud za ljudska prava je 2016. godine presudio u korist hirurga iz Srebrenice Ilijaza Pilava, koji je 2007. tužio je BiH jer nije mogao da se kao Bošnjak kandiduje za člana Predsjedništva BiH iz RS. Isti sud je dvije godine ranije presudio u korist Azre Zornić koja je tužila BiH jer nije mogla da učestvuje kao kandidat na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo BiH jer se ne izjašnjava kao pripadnica bilo koje etničke grupe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana