Bećirović diže tenzije na Srebrenici

Potez Bećirovića, koji je u parlamentarnu proceduru uputio nekoliko rezolucija koje su izazvale žestoke političke obračune, poslanici iz RS ocjenjuju kao još jedan nepotreban potez kojim se podižu tenzije i pokušaj lične promocije.

Bećirović je podvukao da je žalosno da je Haški tribunal zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, a da se Parlament BiH, kao najviši zakonodavni organ, još nije izjašnjavao o ratnim zločinima i genocidu u Srebrenici.

- Mi već 20 godina imamo mir, ali nemamo pravdu u BiH - rekao je Bećirović i dodao da je rezolucija korak prema pravdi i miru i da su njen sadržaj upisani zločini nad svim građanima i narodima BiH.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da uvede nultu toleranciju prema negatorima genocida i onima koji žele razdijeliti BiH.

- Skandalozna je činjenica da predsjednik jednog entiteta u BiH Milorad Dodik prijeti odvajanjem jednog dijela BiH. BiH je nedjeljiva. BiH je bila bez entiteta, a entiteta bez BiH neće biti. Svi znamo da entiteti u BiH nisu prirodna tvorevina. Svako odvajanje bilo kojeg entiteta od BiH dovelo bi do nestanka entiteta. Prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma postojala je Republika BiH, koja je međunarodno priznata, a sve druge republike su bile antitvorevine - istakao je Bećirović, kojeg su podržali njegov stranački kolega Mirsad Mešić i ratni zamjenik komandanta Teritorijalne odbrane u Sarajevu Zaim Backović.

Poslanik SNSD-a Lazar Prodanović rekao je da Bećirovićeva rezolucija predstavlja poznatu priču bošnjačkih političara.

- Ona je u startu, što se tiče poslanika iz Srpske, osuđena na propast. Ovakve stvari bez potrebe izazivaju tenzije u Parlamentu BiH, a njihovi autori su svjesni da nema šanse da budu usvojene, pa im služe da prikupe koji politički poen. Bećirovićeva tvrdnja da prije Dejtona nije ništa bilo validno osim Republike BiH to nije ništa drugo do novi pokušaj centralizacije BiH. RS će postojati, a BiH može preživjeti jedino kao visoko decentralizovana država i zato se moraju vratiti nadležnosti otete od Srpske - kaže Prodanović.

Naglasio je da je svoj stav o Srebrenici predsjednik RS Milorad Dodik pokazao polaganjem cvijeća u Memorijalnom centru u Potočarima.

- Za razliku od njega nismo vidjeli nijednog predstavnika bošnjačkog naroda da je otišao i položio cvijeće na grobove žrtava u Kravici i drugim stratištima oko Srebrenice, gdje su pobijeni Srbi. To dovoljno govori o njihovom odnosu i pijetetu prema žrtvama - rekao je Prodanović.

Nikoga od poslanika SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH juče nismo uspjeli dobiti za komentar o rezoluciji koju je predložio Bećirović.

Bećirovićeve rezolucije i zakoni

25. decembar 2014. godine

Uputio rezoluciju o Sutorini. Predložio da Predstavnički dom ocijeni neutemeljenim i štetnim prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore, koji je utvrdio Savjet ministara BiH, a prema kojem bi Sutorina trebalo trajno da ostane u sastavu Crne Gore. Zbog ove rezolucije narušeni odnosi između BiH i Crne Gore, a nije dobila ni podršku u Parlamentu BiH.

9. januar 2014. godine

Predložio zakon o praznicima BiH, u kojem se kao praznici navode Dan nezavisnosti (1. mart) i Dan državnost BiH (25. novembar), Nova godina (1. i 2. januar), Međunarodni praznik rada (1. i 2. maj), Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope (9. maj), Dan pristupanja BiH u članstvo UN (22. maj) i Dan ustanka protiv fašizma (27. jul). Predložio da se 11. jul obilježava kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. U prijedlogu nije bilo Dana RS (9. maj) i dana kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum (21. novembar). Prijedlog pao u Parlamentu BiH.

9. februar 2010. godine

Uputio rezoluciju o važnosti osude genocida u Srebrenici i ratnih zločina u BiH za izgradnju trajnog mira. Riječ je o dokumentu kojim bi Predstavnički dom odao počast svim žrtvama i izrazio najdublje saučešće porodicama žrtava genocida u Srebrenici, kao i svim građanima BiH koji su bili žrtve zločina. Prijedlog nije dobio podršku poslanika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.