100.000 ljudi u armiji fantomskih glasača

Dimenzija ovog problema time je veća jer se za mjesec održavaju lokalni izbori na kojima će moći glasati neobjašnjivo veći broj ljudi nego na opštim izborima prije dvije godine. Dodatnu dilemu otvorili su i rezultati popisa stanovništva koje je objavila Agencija za statistiku BiH, prema kojima je nevjerovatna mala razlika između broja stanovnika i birača, a u pojedinim opštinama je čak i više ljudi s pravom glasa nego stanovnika.

- Podaci ukazuju na nevjerodostojnost i popisa stanovništva i Centralnog biračkog spiska - kaže Petrić, koji je na prošlosedmičnoj sjednici CIK-a na zaprepaštenje kolega upozorio na disproporcije i nelogičnosti u brojevima.

Petrić kaže da je CIK odgovoran za vođenje i integritet centralnog biračkog spiska, ali da su u taj proces uključeni i mnogi drugi državni organi, poput matičnih kancelarija, policijskih stanica i Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH.

- Primjetan je trend rasta broja birača iz godine u godinu, iz izbora u izbore i on se ne zaustavlja. Došli smo u situaciju da se broj glasača približio broju popisanih stanovnika. Po standardima, u zavisnosti od starosti stanovnika neke države, udio mlađih od 18 godina je između 25 i 35 odsto, a u nekim društvima čak i do 50 odsto i oni nisu na biračkom spisku. Kod nas ispada da osoba mlađih od 18 godina gotovo da nema - rekao je Petrić.

Prema podacima iz centralnog biračkog spiska broj birača je samo u posljednja tri mjeseca porastao za 17.000.

- Mi nemamo odgovor koji su to ljudi i odakle ta razlika. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je razlika između stanja kada su raspisani opšti izbori 2014. godine i predstojeći lokalni, te ovih još 17.000, ispada da je na centralnom biračkom spisku više 87.000 ljudi. Od raspisivanja opštih izbora prije dvije godine do ovogodišnjih imaćemo oko 100.000 novih glasača. CIK će morati sa drugim nadležnim institucijama napraviti analizu, dati odgovore na to pitanje i naći zakonske prijedloge da bi birački spisak bio prečišćen i time vraćena njegova vjerodostojnost - ističe Petrić.

On je kazao da se mora tačno utvrditi ko ima pravo glasa u BiH.

- Birački spisak raste kao da je dobio neko sredstvo za rast. Nadam se da će i ostali članovi CIK-a podržati inicijativu da ovaj problem riješimo nakon ovih izbora. Moraće biti napravljena analiza i da vidimo koji organi ne rade svoj posao ili ga rade naopako. Mora se vidjeti koji su ljudi umrli i ko su ljudi koje niko nikada nije ni čuo ni vidio, a nalaze se na biračkom spisku. Mora se istražiti otkud za dvije i po godine oko 100.000 novih glasača i jesu li to sve osobe rođene od 1996. do 1998. godine, koje su u tom periodu sticale pravo na upis u birački spisak. Moraće biti dat odgovor da li su to ljudi koji su živjeli u BiH potpuno mimo sistema, bez evidencije, adrese, lične karte, zdravstvene knjižice, škole, penzije, invalidnine, struje, vode ili nisu. Mora se znati otkud ti ljudi koji se odjedanput pojavljuju. Neko će morati dati odgovor na ta pitanja - precizirao je Petrić.

On se osvrnuo i na sistem pasivne registracije uveden 2006. godine, koji se u samom početku pokazao dobrim, a zatim je došlo do zloupotreba.

- Sistem je pokazao slabosti, jer je došlo do fiktivnog prijavljivanja iz jedne opštine u drugu, da bi se fiktivno našli prijavljeni u opštini samo na dan zaključivanja centralnog biračkog spiska i stekli pravo glasa. Na taj način je vršen izborni inženjering - rekao je Petrić.

Problem sa biračkim spiskom ima ogromnu dimenziju, ali se, kaže Petrić, preko njega prelazi prećutno i na površinu izvlače pitanja koja su jasno definisana zakonom.

- Mora biti obavljena dublja analiza. Naravno ako i ovo ne proglase vitalnim interesom, pa da sve ovako ostane. Tako ozbiljno pitanje punoljetnih državljana s pravom glasa mora biti razriješeno. Preko ovih problema se prećutno prelazi, a problematizuje se pitanje kojem treba dati birački spisak. Otvoreno se traži da kršimo zakon i da birački spisak ne damo onome ko to traži, jer se nekome ne sviđa razlog zbog kojeg je to zatraženo. Moj jedini interes je da birački spisak bude tačan i vjerodostojan - rekao je Petrić.

Svi koji dobiju ličnu kartu automatski se upisuju u birački spisak, a ispis iz biračkog spiska vrši se u slučaju smrti ili gubitka državljanstva i poslovne sposobnosti. S obzirom na to da statistika pokazuje da je broj umrlih veći od broja rođenih, ne postoji opravdanje za proširenje biračkog spiska osim u slimboličnom obliku.

- CIK od Ministarstva inostranih poslova dobija stotine rješenja o ispisu iz državljanstva. Izvršili smo štih probu za maj ove godine. Radilo se oko 300 ljudi i pola njih nije bilo, a pola ih je još bilo u biračkom spisku - rekao je Petrić i istakao da je riječ samo o indikatoru i da analizu treba proširiti i po širini i po dubini.

Referendum

Na pitanje kada će biti naredna sjednica CIK-a Branko Petrić je podsjetio da je na prošloj sjednici zaključeno da naredna bude održana početkom ove sedmice i da će na njoj biti razmatran zahtjev RS za dostavljanje biračkog spiska za potrebe referenduma o Danu Republike.

- Naredna sjednica je u četvrtak, a da li će biti održana prije toga, vidjećemo - rekao je Petrić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.