Zlatna groznica trese Južnu Ameriku

Postalo je isplativo kopati čak i ispod kišnih šuma, pa je u 21. vijeku uništeno 1.680 kvadratnih kilometara prašume. Najpogođenije su šume u Peruu, Gvajani, Brazilu i Kolumbiji.

Jugoistočni region Perua ilegalni kopači zlata su bukvalno "masakrirali". Peru je 19. aprila 2014. zabranio ilegalno iskopavanje zlata, a policija stalno organizuje racije u kojima uništava mehanizaciju, ali se rudari uporno vraćaju jer nemaju drugi način da zarade.

Čitave oblasti su pretvorene u blatište, rupe ispunjene muljem, korita rijeka su uništena, a voda zagađena tonom žive, kojom se povezuju čestice zlata. Rudari, uglavnom siromašni Peruanci sa Anda, žive u užasnim uslovima, spavaju pod šatorima, a neki čak i iznajmljuju dronjavi šator koji se naplaćuje kao hotelska soba.

Kopaju u blatu po 28 sati bez prestanka. Radeći sa živom i improvizovanim mašinama svakodnevno stavljaju život na kocku. Kako ne mogu da priušte mašine za kopanje i filtriranje vode, rudari ih prave sami. Najveću korist imaju od starih hidrauličnih cijevi koje zovu "čupadera". Problem je što se ovi improvizovani rudnici često urušavaju, pa su sve češće vijesti iz Perua da je na desetine rudara ostalo zakopano pod zemljom.

Njihova sudbina zavisi od toga da li će poslije prosijavanja među kamenčićima ugledati zlato, a čak i ako im se posreći, ilegalni rudari zarađuju jedva toliko da prehrane porodicu, iako se procjenjuje da je godišnji prihod ilegalnog rudarskog sektora dvije milijarde dolara.

Lete dronovi

Peruansko ratno vazduhoplovstvo dronovima pretražuje prašumu pokušavajući da pronađe ilegalne kopače i spriječi uništavanje prirodnog bogatstva. Eksperti upozoravaju da bi, ako se taj ekološki problem uskoro ne riješi, to područje moglo nestati za deset do petnaest godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.