Za priznanje Krima 39 odsto Nijemaca

Tanjug
Za priznanje Krima 39 odsto Nijemaca

Berlin - Više od trećine Nijemaca, njih 39 odsto, izjasnilo se za priznanje "ruske aneksije" Krima, dok je 48 odsto njih bilo protiv.

Ovo je pokazala anketa Instituta za istraživanje javnog mnjenja Infratest dimap, prenose njemački mediji.

Nijemci su podjeljenog mišljenja i kada je riječ o spoljnoj politici ruskog predsjednika Vladimira Putina - njih 54 odsto smatra da takva politika predstavlja pretnju za Njemačku, dok 43 odsto njih, međutim, u takvoj politici ne vidi nikakvu neposrednu opasnost, pokazuje anketa, objavljena u sinoćnoj emisiji "Ginter Jauh" njemačke televizije ARD.

Anketa je, kako se navodi, sprovedena poslije prošlonedjeljne izjave bivšeg predsjednika vlade Brandenburga Matijasa Placeka, koji se založio za međunarodno priznanje aktuelnog stanja na Krimu.

Bivši šef Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) i predsednik njemačko-ruskog foruma Placek se u jednom intervjuu založio za legalizaciju stanja na Krimu, a zatim je tu svoju izjavu relativizovao, odnosno, kako su preneli njemački mediji, pojasnio da on ne traži "priznanje ankesije Krima, suprotne međunarodnom pravu", nego da se između Moskve i Kijeva to međunarodno pravno reguliše, "jer se samo tako blokade mogu razrešiti".

U jednom intervjuu za "Pasauer noje prese" Placek je, naime, rekao da "aneksija Krima mora biti naknadno međunarodno-pravno regulisana, tako da za sve to bude prihvaljivo".

" ...U to spadaju finansijska sredstva, jedan ponovljeni referendum pod kontrolom OEBS-a i druge mjere. To moraju Kijev i Moskva da dogovore", rekao je Placek za list "Pasauer noje prese" i iznio pretpostavku da čak ni istočni djelovi Ukrajine "neće biti vraćeni" Ukrajini.

"U ovom momentu skoro je nezamislivo da se Donjeck i Lugansk, poslije svega što se tamo dogodilo, ponovo vrate pod ukrajinski državni savez", rekao je Placek i izazvao brojne kritike i u Njemačkoj, a i u ukrajinskoj ambasadi u Berlinu.

"Brine nas što se Placek u Njemačkoj angažuje za priznanje ankesije Krima", rečeno je iz ukrajinske ambasade u Berlinu, a i vicepredsjednik Evropskog parlamenta Aleksander Graf Lambzdorf iz liberala, sada vanparlamentarne partije Njemačke, izneo je oštre kritike na račun Placeka.

Lambzdorf je rekao da je Placekov predlog "udarac u lice svim onim ljudima koji su se angažovali za demokratski razvoj Ukrajine i koji žive u strahu od jednog daljeg ruskog vojnog napredovanja" i zahjtevao od SPD da se distancira od izjava svog bivšeg šefa.

Iz redova SPD stigle su kritike povodom te Placekove izjave.

Placek se dugo nije pojavljivao u njemačkoj javnosti, a svojom izjavom o prihvatanju žruske aneksije Krimaž, koju je brzo relativizovao, bio je jasno protiv linije savezne vlade u Berlinu, ukazuju mediji.

Ovaj šezdesetogodišnji socijaldemokrata sa njemačkog istoka i nekadašnja "nosilac nade" SPD na čijem čelu je stajao od 2005. do 2006. godine, najavio je par mjeseci pred prošlogodišnje savezne izbore, poslije jednog šloga, povlačenje iz politike i ostavku na mjesto šefa vlade Brandenburga.

Placek se poslije 11 godina, iz zdravstvenih razloga, povukao sa mjesta šefa vlade Brandenburga, pokrajine koja je geografski potpuno "opkolila" Berlin i koja je smještena na sjeveroistoku države i granici prema Poljskoj.

O Krimu se, poslije Placeka izjasnio i šef Minhenske konferencije o sigurnosti i specijalni izaslanik OEBS-a za Ukrajinu Volfgang Išinger, odbacujući ideju o priznanju "ruske aneksije Krima".

Išinger je, istovremeno, ocjenio kao nerealne eventualne zahtjeve da se Krim vrati Ukrajini i rekao da je potrebno raditi na stabilizaciji Ukrajine.

"To bi, naravno, bila objava bankrota (propasti) EU i Zapada", rekao je Išinger za nemački radio "Dojče vele", povodom predloga socijaldemokrate Placeka da EU prizna realnost da Krim pripada sada Rusiji.

Na pitanje zar takav predlog ne bi bio dobar način da se brzo okonča kriza, Išinger je odgovorio da to ne bi bio početak procesa, nego njegov kraj.

"Ne možžemo da sklapamo ugovore na šštetu trećeg. Zapanjujuće bi bilo da sada, poslije svega što je rečeno, priznamo aneksiju Krima na štetu Ukrajine. Ne! Ali, takođe, ne bi bilo ispravno sada izaći sa zahtjevom da se Krim vrati Ukrajini. To je nerealno. Ispravno je tu temu posmatrati sa pravnog stanovišta i baviti se stabilizacijom Ukrajine", rekao je Išinger.

"Krimu, čiju aneksiju ne priznajemo niti ćemo ikada priznati, možemo da se vratimo kada za to dođe vrijeme", savjetovao je ovaj njemački političar, koji se prije izvesnog vremena izjasnio da Ukrajina u bližoj budućnosti skoro i nema šanse da bi mogla da postane članica NATO.

Išinger, čovjek iz Baden-Virtemberga, njemački, švajcarski i američki student, stekao je ime 1995. godine, kada je zajedno sa američkim diplomatom Ričardom Holbrukom stvarao Dejtonski sporazum, kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.

Išinger važi za čovjeka sa najboljim kontaktima i političara koji se dobro razumije u krize.Za njega se kaže da je diplomata koji zna i da govori i da sluša, da zna da ne razočara ni novinare ni diplomate i da, kao pregovarač, spada u red onih koji ne čekaju da mu strane u sukobu "serviraju" rješenje.

Analitički razum i dobro poznavanje američke, ali i ruske politike obezbjedilo je Išingeru da zauzme vodeće pozicije i decenijama bude jedan od onih koji su oblikovali njemačku spoljnu politiku.

Predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku Havijer Solana imenovao je 2007. godine Išingera, političara sa iskustvima u Americi, Velikoj Britaniji i Francuskoj, za predstavnika EU za pregovore o budućnosti Kosova i Metohije.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana