Stratfor: Budućnost Evrope

Kako vrijeme bude odmicalo, tako će posljedice referenduma biti jasnije. U samom startu, rezultat se negativno odrazio na berze. Funta je zabilježila najveći pad u odnosu na dolar u posljednjih 45 godina. Van Velike Britanije cijene takođe padaju, a berze će odreagovati tako što će novac prebaciti u "rajeve" poput japanskog jena i zlata. U zavisnosti od ozbiljnosti situacije i negativne reakcije, Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske će morati da aktiviraju urgentne sporazume, kao što je operacija zamjene između funte i evra, kako bi se obezbijedila likvidnost banaka. Velika Britanija sada ima veće šanse za recesiju, što će Banku Engleske dovesti u bezizlaznu situaciju - smanjenje kamatne stope u pokušaju ublažavanja rizika od recesije bi nanijelo dodatnu štetu funti, što će izazvati zabrinutost od moguće inflacije, a s druge strane podizanje stope kako bi bila spasena funta će ugušiti rast.

Dakle, naredni dani biće obilježeni neizvjesnošću, koja će uticati na donošenje finansijskih i ekonomskih odluka investitora širom svijeta. Investitori će se vjerovatno odlučiti za sigurna mjesta poput Njemačke i zemalja na periferiji evrozone. ECB je obećao da će učiniti sve kako bi zaštitio evrozonu.

Sa političkog stanovišta referendum će dovesti do ostavke britanskog premijera Dejvida Kamerona, koji se snažno zalagao za ostanak zemlje u EU. S obzirom na podijeljenost i frakcije unutar njegove Konzervativne partije (čak pola članstva je bilo za izlazak iz EU), ne mogu se isključiti ni novi izbori prije kraja godine. Referendum će svakako obnoviti zahtjev Škotske za nezavisnošću, a nešto slično bi se moglo desiti i u Sjevernoj Irskoj.

Referendum nije zakonski obavezujući, što znači da bi britanski parlament tehnički mogao da odluči da ne poštuje njegove rezultate, iako bi to značilo ignorisanje volje naroda, jer je glasalo čak 33 miliona Britanaca. Evolucija i dalji razvoj političkih događaja u Velikoj Britaniji će odrediti momenat početka pregovora između Londona i Brisela. Prema EU sporazumu, zemlje koje žele da napuste blok moraju formalno obavijestiti Brisel o svojim namjerama, ali tačan momenat objave je nešto o čemu odlučuje svaka zemlja posebno. Formalna objava napuštanja EU će pokrenuti dvogodišnji period pregovora, tokom kojih će Velika Britanija i ostale članice odrediti uslove izlaska i izraditi okvir novih odnosa. Treba imati na umu da dok se održavaju pregovori, Velika Britanija će i dalje biti punopravna članica EU. Sporazumi o slobodnom protoku robe, usluga, kapitala i ljudi će ostati nepromijenjeni do sredine 2018. godine. Svaki od sporazuma između Londona i Brisela moraće ratifikovati sve članica EU, Evropski parlament i Parlament Velike Britanije. To će prolongirati proces izlaska.

Velika Britanija će nastojati da zadrži pristup zajedničkom tržištu EU, jer se 45 odsto britanskih proizvoda izvozi u EU, a 53 odsto uvoza dolazi iz EU. O trgovinskom sporazumu se mora opsežno pregovarati, jer će pristup Britanije zajedničkom tržištu biti određen njenom spremnošću da se saglasi sa regulativama EU. Onog momenta kada normativi EU ne budu na snazi, britanski parlament će morati da izmijeni ili ukine sve zakone koji su trenutno važeći. Takođe, Brisel i London će morati da pregovaraju o statusu građana EU koji žive u Velikoj Britaniji i o statusu britanskih građana koji žive u EU.

Lideri EU će u narednim danima izaći pred javnost sa izjavama o budućnosti EU i poslati poruke jedinstva, te predstaviti izlazak Velike Britanije kao šansu za nastavak integracije kontinenta. Međutim, činjenica je da je britanski referendum najdramatičniji događaj u dugom procesu političke fragmentacije EU. Partije koje su poznate po evroskepticizmu širom Evrope oslanjaće se na Veliku Britaniju kao primjer koji treba slijediti, ali u zavisnosti od težine ekonomske situacije u Britaniji, sačekaće da izađu sa sličnim prijedlozima. Jedna od najkritičnijih zemalja u tom smislu je Francuska, gdje se naredne godine održavaju izbori, a gdje Nacionalni front već poziva na sličan referendum.

Kada je riječ o dalekosežnim posljedicama, onda će britanski referendum uticati i na geopolitiku. EU će bez Velike Britanije ostati bez liberalne, tržišno orijentisane članice, što će neminovno dovesti do promjene u odnosu snaga unutar samog bloka. Promjene snaga će vjerovatno dovesti do tenzija između sjeverne i južne Evrope, koje se već duže vrijeme ne slažu u vezi sa brojnim pitanjima poput Šengenskog sporazuma i rukovođenja evrozonom. EU će bez Velike Britanije biti manje relevantna na međunarodnom nivou, jer blok gubi članicu koja je bila istinski prisutna u cijelom svijetu, bilo da je riječ o vojnom, diplomatskom ili ekonomskom planu.  (www.stra¬tfor.com/analysis/what-expect-af¬ter-brexit)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.