SAD širom svijeta ubijale greškom

Napad se dogodio prije nekoliko dana kada su američki avioni bombardovali bolnicu u Kunduzu, gradu na sjeveru Avganistana, a ubijeno je devet ljekara i deset pacijenata.

Kolateralna šteta, orvelovski termin koji američki generali i zvaničnici učestalo koriste, nastao je šezdesetih godina prošlog vijeka. Američki Si-En-En je pokušao da ukaže na "greške" američke vojske.

Vijetnam, 1968. godine

Američki avion "fantom F-4" bombardovao je područje u Vijetnamu koje je bilo pod kontrolom snaga Vijetkonga. Tom prilikom gađan je i grad Ben Tre, koji je postao prva tema globalne debate o bombardovanju civila.

Novinar Asošijeted presa Piter Arnet intervjuisao je neimenovanog američkog generala koji je tada rekao: "Morali smo da uništimo grad kako bismo ga spasili."

Osim te, ostala je upamćena i izjava generala Kirtisa Lemeja, koji je pilotima poručio da "bombarduju Vijetnamce sve dok ih ne vrate u kameno doba". U toj akciji, koja je nazvana "Kotrljajući grom", civilnih žrtava je bilo, a tačan broj, nažalost, nikada nije objavljen.

Irak, 1991. godine

Tokom prvog zalivskog rata američki avioni bombardovali su sklonište u Amirijahu, predgrađu Bagdada, i tom prilikom ubili 408 civila. Si-En-En navodi da je sklonište planski gađano, uprkos činjenici da su se u njemu nalazili civili. Pentagon i CIA su se branili tvrdnjom da je sklonište zapravo bilo pomoćni komandni centar i optužili Sadama Huseina da je "namjerno naselio civile u to područje, koristeći ih kao ljudski štit".

Srbija, 1999. godine

Si-En-En navodi da je tokom rata na Kosovu i Metohiji NATO gađao kolonu Albanaca i tom prilikom usmrtio 73 osobe. Alijansa je naknadno priznala da je njihov pilot "slučajno bacio bombu na civile, jer je mislio da je u pitanju jugoslovenska vojska".

Amerikanci su izazvali bijes Kine nakon što su tokom bombardovanja Srbije pogodili ambasadu te zemlje, pri čemu su ubijena trojica kineskih državljana, novinara iz Pekinga. Tadašnji predsjednik Bil Klinton se izvinio i rekao da je u pitanju "nesrećna slučajnost". Peking je bombardovanje nazvao "varvarskim činom", a širom Kine buknuli su brojni protesti.

Si-En-En je u svom tekstu "zaboravio" da navede bombardovanje zgrade RTS-a 23. aprila iste godine, kada je ubijeno 16 novinara. Američki novinari na listu "grešaka" nisu uvrstili ni ubistvo male Milice Rakić, koja je imala svega tri godine kada je poginula od šrapnela tokom bombardovanja Batajnice. Sa liste je izostavljeno i bombardovanje putničkog voza u Grdeličkoj klisuri, kada je ubijeno najmanje 14 ljudi.

Avganistan, 2002. godine

Na početku rata u Avganistanu dvije američke letjelice su bombardovale ceremoniju vjenčanja u centralnoj provinciji Uruzgan, pri čemu je poginulo 48  ljudi.

Pentagon je izdao saopštenje da su piloti reagovali na "žestoku protivavionsku paljbu". Amerikanci su još dva puta gađali vjenčanja u Avganistanu, u julu i novembru 2010. godine, i tom prilikom usmrtili više od 100 ljudi. U oba slučaja američka vojska je izrazila duboko žaljenje, rekavši da su mete bili talibani, a ne civili.

Irak, 2007. godine

"Vikiliks" je otkrio da su američki ratni helikopteri 2007. godine pucali u grupu civila u Iraku, pri čemu je poginulo 12 ljudi, među kojima su bila i dvojica novinara britanskog Rojtersa. Među desetinama ranjenih bilo je i dvoje djece. SAD su u početku negirale zločin, ali je onda "Vikiliks" objavio snimak. 

Nezavisna istraga

Predsjednik "Ljekara bez granica" Džoan Liju rekla je da je dobila izvinjenje od američkog predsjednika Baraka Obame zbog tragičnog napada u Kunduzu, ali da želi pokretanje nezavisne istrage.

- Ponavljamo da želimo da američka vlada bude saglasna sa nezavisnom istragom koju će predvoditi međunarodna komisija kako bi se ustanovilo šta se desilo, kako se desilo i zašto - rekla je ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.