Proslava Božića posebno svečana u Bjelorusiji
Božić je praznik kojeg svi vole u Bjelorusiji, desetogodišnja Maša Gromova se nekoliko mjeseci pripremala za proslavu, učeći božićne pjesme. Najviše želi da čitava godina prođe bez tuge u njenoj porodici.
- Za nas je Božić radost što se Isus Hrist rodio i što ne umiremo već živimo vječno - kaže Maša.
Proslava Božića u Bjelorusiji, u kojoj ima više od 1.100 pravoslavnih hramova i osam miliona pravoslavaca, fokusirana je na učestvovanje u božićnim liturgijama, posjetu vašarima, pjevanju starih pjesama koljadki, međusobnim posjetama i dijeljenjem slatkiša.
Prema staroj bjeloruskoj tradiciji, večera za Badnje veče može početi pojavljivanjem prve zvijezde na nebu, nakon čega se stavlja slama ispod stolnjaka i iznosi jelo. Prema vjerovanju slama je podsjetnik da se zaista veliki događaji dešavaju u svakodnevnim situacijama.
Bjelorusi su očuvali svoju vjeru u zimska čuda još od doba pagana, kada slavenski narodi još nisu znali za hrišćanstvo. Jedan od najraširenijih božićnih običaja u Bjelorusiji je kada žene i djevojke obilaze domove i pjevaju koljadke, što je paganski običaj kojeg se Bjelorusi nisu htjeli odreći već su ga vezali za Božić.
Njih često prate i maškare uglavnom obučene u životinjske kože ili živopisne kostime i odijela. Bjeloruski sveštenici pozivaju ljude, bez obzira na njihovu crkvenu orijentaciju, da posmatraju Božić kao univerzalni praznik. - Bog voli Bjeloruse, uprkos činjenici da su izgubili vjeru u njega tokom nekoliko ateističkih dekada - kaže sveštenik Dmitrij Sivakov, misleći na period komunizma.
Mi, pravoslavni ljudi, dodaje, smo uvijek mislili na ovaj praznik. Za nas je on ispunjen dubokim smislom.
Njegova supruga Tatjana, vjeruje da se čuda dešavaju češće nego što ih ljudi primjećuju. Za Tatjanu je čudo kada njeno troje djece očekuju početak Božića. Kićenje jelke i podjela poklona se u njenoj porodici dešava samo na crkvene praznike.
- Nismo mi protiv proslave Nove godine već želimo da praznike usmjerimo prema duhovnosti, tako da djeca vjeruju da se proslava dešava za vrijeme Božića - kaže Tatjana.
Darovi za djecu tokom Božića su nezamjenjiv atribut svake božićne proslave. Njih uglavnom kupuju na božićnim vašarima, gdje najveća potražnja vlada za drvenim konjićima na štapu, lomilicama za orahe raznih dezena, hljebovima od đumbira i raznim figurama iz biblijskih priča.
Tako je jednom prilikom u selu Priluka ispečeno više od 1.000 hljebova od đumbira.
- Moja baka je dala recept o korišćenju prirodnog meda, dok je prema antičkoj tehnologiji dodata i raž i tako danas pravimo hljeb - priča Bjeloruskinja Galina.
Slično se radi i u drevnom selu Ozerce gdje posjetioci mogu učestvovati u radionicama pravljenja amajlija od slame, lutki i slušati priče o tradicionalnim božićnim jelima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
