Poljska na korak od referenduma za izlazak iz EU

Agencije
Poljska na korak od referenduma za izlazak iz EU

Varšava - Tenzije između institucija Evropske unije i poljske vlade nacionalno-konzervativne stranke „Pravo i pravda“ sve su veće i čini se kao da Brisel postaje jedan od najvećih neprijatelja za Varšavu.

„Dojče vele“ prenosi da više od 80 odsto građana Poljske odobrava članstvo u EU, ali da bi se to odobravanje moglo prije opisati kao površno. Više od 70 odsto Poljaka ne želi da se pridruži evrozoni, a samo polovina ispitanika glasala bi za uvođenje evra kao valute, ukoliko bi to bio uslov za ostanak u EU. Pored toga, simpatije za Evropsku uniju nastavile bi da se smanjuju ukoliko bi članstvo u Uniji bilo vezano za prihvatanje izbjeglica. Stranka „Pravo i pravda“ (PiS) zastupa pragmatični stav prema EU i očekuje beneficije, ali da zauzvrat ne pruži solidarnost u pitanjima kao što su distribucija izbjeglica.

Izgleda da se ta zemlja danas nalazi u začaranom krugu. Njen status u Evropskoj uniji od 2015. se pogoršao. Čak su propali i neki njeni opravdani zahtjevi za određene reforme EU. To bi moglo da poveća frustracije, kako u vladi, tako i u poljskom društvu i eventualno da u toj zemlji izrodi ideju o organizovanju referenduma o članstvu Poljske u Uniji. Opozicija već upozorava da politika Jaroslava Kačinjskog može da dovede Poljsku do „polegzita“. Međutim, još vjerovatniji scenario jeste da će nenaklonjenost Poljske za nove projekte evropskih integracija, konstantne tenzije sa Briselom i iskrivljeni imidž EU koji se širi u zemlji, gurnuti Poljsku na margine Evropske unije.

- Izašli smo na kraj sa Grčkom Aleksisa Ciprasa, izaći ćemo na kraj i sa Poljskom Jaroslava Kačinjskog - govorile su diplomate EU 2015. godine nakon pobjede stranke „Pravo i pravda“. Iako se mnogi političari u Briselu nerado sjećaju perioda 2006-2007, odnosno vremena kada je Kačinjski bio premijer Poljske, oni su ipak u vrijeme formiranja nove vlade u Varšavi 2015. bili poprilično mirni. Kačinjski na kraju i nije ušao u vladu, nju je formirala Beate Šidlo, ali ubrzo je postalo jasno da je on taj koji vuče sve konce iz pozadine.

U početku su mnogi u Briselu na tenzije između Evropske unije i nove poljske vlade gledali kao na pokušaj Kačinjskog da čvrstim stavom obezbijedi sebi poštovanje u sopstvenoj državi, ali i van nje. Međutim, problemi su se ubrzo proširili. Evropska komisija je već u januaru 2016. godine reagovala na probleme tamošnjeg Ustavnog suda u vezi sa reformama poljskog pravosuđa. Raniji pokušaji Evropske unije da zaštiti pravnu državu u Poljskoj bili su neuspješni, jer je na osnovu postojećih sporazuma Unije u takvim slučajevima praktično nemoguće uvesti nekakve prave sankcije.

Kao odgovor na kritike iz Brisela, Varšava je počela da dovodi u pitanje neke od nadležnosti Evropske komisije. Poljska je tako godinu kasnije nastavila sa sječom drveća u zaštićenom području prašume Bijalovica, uprkos presudi Evropskog suda pravde koji je zahtijevao hitno zaustavljanje sječe. Tako nešto dogodilo se prvi put u istoriji EU. Varšava je kasnije promijenila svoj stav i postala donekle pomirljivija, ali taj slučaj u suštini još nije riješen.

Kritičari vladi stranke „Pravo i pravda“ prebacuju i to da raspiruje neprijateljstvo prema Njemačkoj iako Varšava i Berlin već godinama njeguju dobre odnose.

PiS: EU je „nešto što se mora“

Stranka PiS svojim biračima objašnjava da je poljsko članstvo u EU „nešto što se mora“, jer samo tako Varšava može da ima uticaja u EU, prije svega na politiku Unije prema Rusiji. U isto vrijeme, vlada i mediji bliski državi prenose negativnu sliku o EU, sličnu onoj koja se mogla vidjeti u Velikoj Britaniji uoči „bregzita“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana