Lavrov: Ako napadnu ruske građane, uzvratićemo

Lavrov je za "Raša tudej" rekao da smatra da napad na ruske građane jeste napad na Rusku Federaciju i da ne vidi drugi izbor od "odgovora u skladu sa međunarodnim pravom".

"Ako budemo napadnuti, svakako ćemo odgovoriti. Ako naši legitimni interesi budu direktno napadnuti, kao u Južnoj Osetiji, ne vidim drugi izbor", rekao je Lavrov, ne precizirajući da li tu misli na Krim, prenose Vijesti.

Govoreći o gomilanju trupa na granici sa Ukrajinom je istakao da ruske trupe nijesu prešle granicu i da su i dalje na ruskoj teritoriji.

Lavrov je ponovo optužio Vašington da želi da manipuliše situacijom i rekao da SAD imaju velikog udjela u ukrajinskoj krizi.

"Nema razlogda da ne vjerujemo u to da Amerikanci vuku sve konce. Indikativno je to što su izabrali trenutak za posjetu Ukrajini potpredsjednika Džoa Bajdena u trenutku nastavka operacije vlasti u Kijevu, nakon što se pokretanje same operacije dogodilo nakon posete šefa CIA Džona Brenona", rekao je Lavrov.

Keri prijeti sankcijama

Američki državni sekretar Džon Keri poručio je šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu da bi Vašington mogao da uvede dodatne sankcije Rusiji ukoliko se ne smire tenzije u istočnoj Ukrajini.

Kako prenosi AP, njih dvojica su razgovarali trelefonom, a u tom razgovoru Keri je Lavrovu rekao i da je duboko zabrinut zbog nedostatka pozitivnih koraka Rusije ka deeskalaciji krize u istočnoj Ukrajini.

Keri je rekao, kako se prenosi, da dokazi ukazuju na to da separatisti nastavljaju da zauzimaju ukrajinske institucije, zarobljavaju novinare i druge civile.

Stejt department je saopštio da je Keri od Lavrova tražio da Rusija smiri svoju retoriku i da se diplomatski angažuje na rješavanju krize u saradnji sa ukrajinskom vladom i Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju.

Keri je od Rusije zatražio da pozove naoružane snage koje su zauzele institucije na istoku Ukrajine da predaju oružje u zamjenu za amnestiju.

Sporazum o deeskalaciji krize u Ukrajini postignut je 17. aprila u Ženevi kada su se visoki predstavnici Rusije, Ukrajine, Evropske unije i SAD dogovorili da se pro-ruske snage povuku iz ukrajinskih institucija i da će svi biti amnestirani.

Od tada je došlo do novih sukoba i to na dan Uskrsa, Amerika i Rusija imaju suprotne stavove o uzrocima krize, a Rusija traži da iz institucija izađu i ukrajinski zvaničnici u Kijevu koji su na vlast došli poslije svrgavanja Ukrajinskog predsednika Viktora Janukoviča.

Klaus krivi Zapadnu Evropu i SAD

Bivši predsjednik Češke Vaclav Klaus izjavio je za češku televiziju CT24 da su krizu u Ukrajini izazvale SAD i Zapad.

"Mislim da Rusija nije kriva za izbijanje nemira na Trgu nezavisnosti (Majdanu) u Kijevu. Zapadna Evropa i SAD su pogoršali tu situaciju", istakao je Klaus, a prenijela je agencija Itar-Tas.

"Od samog početka sam im govorio da ne vrše pritisak na Ukrajinu i da će tako samo uništiti tu zemlju i izazvati njen raspad. Nažalost, tačno to se dogodilo", naveo je bivši češki predjsednik.

Klaus je dodao kako Ukrajina sada prolazi kroz period u kojem je teško reći da li vlasti žele da se oslone na Zapad ili Rusiju. Kijev, međutim, mora nezavisno da donosi odluke o sopstvenoj budućnosti, istakao je on.

"Ukrajinci moraju samo da odlučuju o svojoj budućnosti, bez uplitanja sa strane. Molim vas, prestanite da se mešate sa Istoka ili Zapada", upozorio je Klaus.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.