Ko je ko u Ukrajini

Tanjug
Ko je ko u Ukrajini

Kijev - Kijev gori, Ukrajinci ginu na "obje strane" u krvavoj kulminaciji tromjesečnih protesta, koji su se pretvorili u pravi urbani rat.

Moskva smatra da je na djelu pokušaj državnog udara, Zapad "diplomatski pritiska" predsjednika Viktora Janukoviča da povuče specijalce i omogući antivladine proteste koji su počeli kao proevropski... podrška iz svjetskih centara podijeljena je kao i prije deset godina, kad je Janukovič izgubio izbore od prozapadnog kandidata u Narandžastoj revoluciji Viktora Juščenka, koji je u međuvremenu "kao u zemlju propao"...

Samo što su te 2004. protesti prošli bez krvi, a "proevropske snage" igrale su "na cvijeće i buđenje naroda", a ne na molotovljeve koktele.

Deceniju kasnije, na istoj strani protiv (proruske) vlasti našli su se evroentuzijasti i - ultradesničari.

Najistureniji opozicioni lider danas je bivši svjetski šampion u boksu Vitalij Kličko, koji vodi Demokratski savez za reforme, poznat kao Udar. Prošlogodišnji parlamentarni izbori "izbacili" su Udar kao treću političku snagu, a kampanja 42-ogodišnjeg Klička zasnivala se na borbi protiv političke korupcije.

Kličko je odbio ponudu Janukoviča da postane vicepremijer, nazvavši je "otrovnim" potezom čiji je cilj podjela opozicije.

Kličko - čije političke vještine dovode u pitanje i u zemlji, ali i na Zapadu - žestok je kritičar Janukoviča više od decenije. On optužuje aktuelnog šefa države za nepotizam, kao i da sabotira veze Ukrajine sa EU.

"Sistem je danas izgrađen da služi klanu, porodici, a ne društvu kao cjelini", preneo je BBC Kličkove riječi u nedavnom intervjuu.

Kličko planira da se kandiduje za predsjednika, na izborima 2015.

Iako ga BBC opisuje kao "najviđeniju figuru" protesta, Klička sve češće "prozivaju" zbog nedostatka elokvencije, pa danas članica njemačke Piratske partije Marina Vajsband, koja je proteklu nedjelju provela na ukrajinskim demonstracijama, tvrdi da na Evromajdanu - kako opozicionari zovu glavni gradski trg - "jedva da ga neko uzima za ozbiljno".

Istovremeno, kancelarka Angela Merkel - po izvještajima njemačke štampe - želi da ga "oblikuje" kao vođu opozicije.

Na YouTubeu početkom februara "procurio" je i (očigledno prisluškivani) audio zapis razgovora dvoje visokih američkih diplomata o krizi u Ukrajini, u kojem zaključuju da "nije dobra ideja" da Kličko bude u bilo kakvoj vladi.

Na snimku, čiju autentičnost niko nije potvrdio, ali ni negirao, svi su prepoznali glasove pomoćnice američkog državnog sekretara Viktorije Nuland i ambasadora SAD u Ukrajini Džefrija Pjata.

"Ženski glas", kako je preneo BBC, odbacuje ulogu EU u Ukrajini, Klička kao važnu figuru, a kao (očiglednog) favorita Vašingtona među opozicionim liderima navodi Arsenija Jacenjuka, riječima: "Mislim da je 'Jac' tip sa ekonomskim iskustvom, iskustvom u vladi... ono što mu je potrebno su Klič i Tjagnibok spolja..."

Blizak saradnik osuđene bivše premijerke Julije Timošenko, Jacenjuk je lider partije Otadžbina i glavni pregovarač sa vladom, od početka protesta u novembru. Taj 39-ogodišnjak kaže da "nema dogovora" dok svi zahtjevi opozicije ne budu ispunjeni.

Tokom postizbornih pregovora o formiranju vlade, odbio je ponudu predsjednika Janukoviča za mjesto premijera.

"Završićemo što smo započeli", tvitovao je nedavno.

I njegova izborna kampanja, kao i Kličkova, zasnivala se na proevropskoj retorici i zalaganju za obračun s korupcijom.

Bivši advokat, Jacenjuk je ranije bio šef diplomatije i zamjenik guvernera centralne banke, a 2010. (neuspješan) kandidat za predsjednika.

Jacenjukova "politička mentorka" Julija Timošenko dešavanja na Evromajdanu prati iz zatvora. Na trgu se "pojavila" samo na velikoj zastavi s njenim likom koju su razvili demonstranti.

Heroina Narandžaste revolucije je osuđena na sedam godina zatvora 2011. zbog zloupotrebe položaja. Oni koji je podržavaju - što uključuje i kompletan zapadnjački politički establišment - vjeruju da je riječ o osveti njenog arhetipskog neprijatelja, predsjednika Janukoviča.

Dozvola Timošenkovoj da bude prebačena na liječenje u inostranstvo bila je uslov EU Ukrajini za potpisivanje trgovinskog sporazuma, koji je Kijev odbacio prije nego što se 21. novembra okrenuo "nepristojnoj ponudi" Moskve, zbog čega su protesti i počeli...

Iako je "iza rešetaka", BBC navodi da Timošenkovu mnogi analitičari vide kao najvjerovatnijeg "izazivača" Janukoviču, dok kritičari ističu da su i "njene ruke prljave".

U opozicionom parlamentarnom bloku na ulicama Kijeva je i Oleg Tjagnibok, lider desničarske, nacionalističke stranke Sloboda. Kako primjećuje BBC, Tjagnibok na protestima stoji "rame uz rame" sa Kličkom.

Formirana 1991, Sloboda danas ima 37 od ukupno 450 poslaničkih mjesta i četvrta je po snazi u ukrajinskom parlamentu, Radi, koja je osvojila predstavljajući se kao zaštitnik ukrajinske kulture i jezika - a protiv stranih uticaja.

Mnogi vide Slobodu kao profašističku organizaciju, ali Tjagnibok naglašava da to nije ni ksenofobična niti antisemitska stranka... iako je 2004. izbačena iz parlamenta zbog tvrdnje da zemlju kontroliše "jevrejska mafija".

Kako navodi BBC, neki analitičari vjeruju da učešće stranke Sloboda u protestima doprinosi političkim podjelama, jer je njihova baza na zapadu zemlje, dok ih glasači na istoku i jugu doživljavaju kao ekstremiste.

"Ekipa" oko čijeg "radikalnog raspoloženja" u redovima demonstranata nema dileme je "Desni sektor".

Riječ je o grupi koja je formirana u prvim danima protesta i najaktivnija je kad je riječ o nasilnim obrčunima s policijom.

Pripadnici Desnog sektora su se 19. januara prvi put sukobili s policijom, a i BBC i "Russia Today" podsjećaju da su baš oni na Evromajdan "donijeli" molotovljeve koktele i bombe - pozivajući preko društvenih mreža naoružane Ukrajince na mobilizaciju protiv vladinih snaga.

Kako piše BBC, Desni sektor čine uglavnom mladi desničari koji dolaze iz različitih regiona Ukrajine. Najčešće nose maske, šljemove i štitnike na rukama i nogama, a glavno oružje za obračune sa policijom u početku su im bile drvene ili čelične motke.

Za razliku od ostalih demonstranata, navodi BBC, oni ne podržavaju ideju pridruživanja EU, jer vjeruju da je Unija "ugnjetavač evropskih nacija". Trenutnu situaciju vide kao priliku da "unište kostur države" i izgrade novi sistem.

Nacionalističku partiju Sloboda, Desni sektor smatra liberalnom i konformističkom.

Podršku demonstrantima pružile su i okorjele navijačke grupe, zloglasni "ultrasi", koji su tradicionalno u "ratu" s policijom...

No, nema samo opozicija grupe sklone nasilju: na ulicama Kijeva djeluje i nekoliko provladinih grupa koje su, tvrde zapadni mediji, angažovane da dodatno "zakuvaju" situaciju.

Najpoznatija od tih grupa su "Tituške", koji se pojavljuju u političkom životu Ukrajine u posljednjih godinu dana.

Naziv su dobili po Vadimu Titušku, koji je snimljen kako u maju, poslije provladinih demonstracija u Kijevu, napada novinarku i njenog supruga, fotoreportera, i protiv kojeg je zbog tog napada podignuta tužba.

Poznati su po agresivnom ponašanju, a BBC i "Forbes" navode da se vjeruje da su "Tituške" regrutovani iz istočnih i centralnih dijelova zemlje u kojima se uglavnom govori ruski jezik i gdje je podrška vladi mnogo jača.

Opozicija tvrdi da članove provladinih grupa "autobusima dovode u Kijev", a zapadni mediji prenose izvještaje o brojnim napadima koje su izvele "Tituške" na demonstrante, novinare i manje slične grupe - što im policija, navodno, gleda kroz prste.

BBC navodi da su "Tituške" regrutovane krajem januara u regionalnim centrima u Zaporožju i Dnjepropetrovsku.

Magazin "Forbs" u internet izdanju na ruskom jeziku objavio je grafikon rasporeda snaga u Ukrajini, po regionima, iz kojeg se jasno vidi podjela na pobunjene zapadne regione i teritorijalno dominantniji, provladin (i proruski) dio Ukrajine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana