Ko Srbima više odgovara - Merkelova ili Šulc?
Berlin - U Njemačkoj se održavaju parlamentarni izbori na kojima pravo glasa ima 61,5 milion građana, među kojima je i jedan broj Srba, njemačkih državljana.
Glasovi "njemačkih Srba" statistički ne mogu uticati na ishod, ali su i politikološki i sociološki zanimljivi.
Za koga će glasati Srbi koji su u Njemačkoj našli ''uhljebljenje'' i stekli uslove i donijeli odluku da uzmu njemačko državljanstvo, otvoreno je i lično pitanje svakog od njih, ali dosadašnje iskustvo govori da se prosječan birač srpskog porijekla, ne razlikuje puno od domicilnog, njemačkog birača, i da su stariji Srbi sa njemačkim pasošem konzervativniji, dok mlađi ili se traže ili su se već odlučili da svoj glas daju partijama lijevo od centra.
''Kada je u pitanju srce, glasao bih za socijaldemokrate, čiji sam član bio, i to pre svega, zbog Helmuta Šmita, retoričara i državnika, ali kada je u pitanju razum, onda glas dajem demohrišćanima i Angeli Merkel i to zbog njenog odnosa prema Srbiji i prema ekonomiji", izjavio je danas Tanjugu Božidar Škondrić, član Centralnog savjeta Srba u Njemačkoj iz podružnice Sjeverne - Rajna Vestfalije, najmnogoludnije njemačke pokrajine u kojoj živi više od 18 miliona ljudi i u kojoj su i mnogi Srbi našli ''uhljebljenje''.
Škondrić kaže da je Merkelova uspjela u kontinutetu da održi Njemačku ekonomskom silom, a pri tome je u zemlju ušao i veliki broj izbjeglica, i misli da je ona kompetentija od socijaldemokrata da vodi ekonomsku politiku".
Ko Srbima u Njemačkoj više odgovara: ona - konzervativna demohrišćanka, kancelar Angela Merkel ili on - socijaldemokrata, Martin Šulc, tu nema apsolutno jednostavnih odgovora.
Ima, međutim, jednostavnih činjenica - da kvalitet života i moć Srba u Njemačkoj zavise od toga da li studiraju na prestižnom Hajdelbergu ili su jedva pismeni, da li imaju dobro plaćena zanimanja, šefovska mjesta, uspješne firme ili, zajedno sa svojim potomstvom ''životare'' na margini društva - a gledano sa ''margine'' veliki Berlin se skoro ni ''ne vidi'', kao ni političke razlike između demohrišćana i socijaldemokrata.
Kako će migranti ovaj put glasati, vidjeće se poslije izbora, ali već postoje određene ''mustre'', prema kojima Turci, uglavnom, glasaju za socijaldemokrate, a migranti ruskog porijekla za Merkelove demohrišćane.
To, međutim, nije politička konstanta i njemački politikolozi često govore o moći migranata i prognoziraju da će u buduće onaj, ko bude želio pobjedu da bi vladao iz Berlina, morati da na svoju stranu privoli i strance i da se bori za njihove glasove.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
