Islamska država ima novo uporište?

Eksplozije u Kabulu su prekinule mirne demonstracije pripadnika naroda Hazara, persijko-šiitske manjine u Avganistanu. Protest je održan zbog planova vlade da promeni planirani tok jednog dalekovoda, koji je najpre trebalo da ide kroz oblasti koje naseljavaju ovi šiiti i donese im ekonomski boljitak i radna mjesta. Iako se u prvom trenutku moglo pomisliti da su napad izveli sunitski Talibani, u pitanju je jedna druga sunitska ekstremistička grupa – globalno prisutna Islamska država. Ovime ta paramilicija stupa na veliku scenu i u nestabilnom Avganistanu.

Potcjenjuje li Kabul opasnost?

Prema navodima medija, tokom juna su stotine ljudi izbjegle iz avganistanske provincije Nangarhar nakon višednevnih žestokih borbi između milicija Islamske države i vojske. Sukobi su počeli nakon 24. juna kada su borci ID napali jedan kontrolni punkt vojske u distriktu Kot. Više od 160 napadača ID je pri tome ubijeno, tvrde zvaničnici. Napadači su zapalili oko 90 kuća, ali ih je vojska ipak potisnula. Ipak lokalno stanovništvo protivreči ovim navodima.

„Tada su se neki stanovnici sela stavili na snagu vlade. Ipak ID se vratio i osvetio se", ovako za dojče vele situaciju opisuje 19-godišnji Hekmatjar, stanovnik Kota.

U martu je predsjednik Avganistana Ašraf Gani nakon jedne vojne operacije izjavio da je ID u njegovoj zemlji poražen. Nakon napada u subotu je najavio „osvetu". Prema procjenama američke vojske trenutno u Avganistanu obitava oko 3.000 boraca vjernih ID. Većina se navodno nalazi u pograničnom regionu sa Pakistanom. Kabul i Njašington smatraju da su Talibani i dalje veća opasnost. Ipak, posljednja dešavanja upućuju da ID jača na uštrb Talibana i da je avganistanska vlada potcenila jačinu ove terorističke organizacije.

Takozvani kalifat je proglašen u Iraku i Siriji, a džihadisti kontrolišu i velike djelove Libije. Međutim svo vrijeme veliki broj regruta dolazi upravo iz Avganistana. Mnogi su došli kao „dezerteri" Talibana, priključujući se globalno trenutno jačem igraču. Stručnjaci za bezbjednost strahuju da će zbog cjepkanja Talibana sve više frustriranih militanata prebjeći u ID.

„ID je trenutno najveći problem za Talibane. On sve više dobija na veličini, a razlog su i interne borbe za vlast među Talibanima", kaže za Dojče vele Zigfrid Volf iz Instituta za južnu Aziju iz Hajdelberga.

Početkom jula je američki predsjednik Barak Obama obustavio planove prema kojima broj američkih vojnika stacioniranih u Avganistanu do kraja 2016. godine treba da bude smanjen na 5.000. Umjesto toga, do kraja njegovog predsjedničkog mandata u januaru 2017, u zemlji treba da ostane oko 8.400 američkih vojnika. To jeste znam da je Kabulu i dalje potrebna podrška, kažu stručnjaci, ali i znak rastuće zabrinutosti zbog jačanja terorista.

Saradnja s Talibanima?

Vahid Mazda, stručnjak za pitanja Talibana, vjeruje da prisustvo međunarodnih snaga neće sprečiti Islamsku državu da regrutuje borce iz manjih islamističkih grupacija u zemlji. On ipak smatra da ID neće u Avganistanu razviti snagu kakvu ima na Bliskom istoku: „Islamska država i Talibani su ideološki i kulturološki veoma različiti. Ali ID može pronaći neke pristalice i to su već učinili", kaže Mazda u intervjuu za Dojče vele. „Za ID je Centralna Azija atraktivna jer tamo postoje brojni diktatori i neke ekstremističke grupe. Oni su pokazali spremnost da se priključe ID kako bi srušili regionalne režime."

Talibani i ID su međusobno zavađeni uprkos tome što obijema grupama dominiraju sunitski ekstremisti. Eksperti smatraju da je savez između dvije ekstremističke grupe malo vjerovatan iako bi moglo doći do određenog stepena saradnje. „Sigurno postoje ideološka približavanja između dvije grupe, ali na drugoj strani postoji jednostavno mnogo faktora koji govore protiv mogućnosti partnerstva ili čak saveza", kaže Majkl Kugelman, stručnjak za Avganistan iz vašingtonskog Centra Vudro Vilson.

U javnosti postoji čak i suprotna teza – možda bi jačanje Islamske države u Avganistanu konačno moglo da dovede Talibane za pregovarački sto kako bi se okončao decenijski konflikt.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.