Čemu se Evropa nada na američkim izborima?
Vašington - Nikada do sada međuizbori u SAD nisu izazivali toliku pažnju u Evropi.
Mnogi sa druge strane Atlantika se nadaju da bi moglo doći do ograničenja moći američkog predsjednika Donalda Trampa.
No, da li bi to Evropi išta donijelo, pita se autor Dojče velea.
Trenutno Republikanska stranka ima većinu u oba doma Kongresa – u Senatu i Predstavničkom domu. To predsjedniku Donaldu Trampu omogućava vladanje bez pretjeranog natezanja s Demokratama. No, dosadašnja američka politička tradicija pokazuje da bi se to moglo promijeniti.
Na takozvanim međuizborina (midterms), dakle izborima u sredini predsjedničkog mandata, u utorak se bira novi sastav Predstavničkog doma i trećina svih senatora. U pravilu s tih izbora opozicija izlazi ojačana.
Tome se nada i Elmar Brok, spoljnopolitički stručnjak njemačke Hršićansko-demokratske unije (CDU) i blizak saradnik kancelarke Angele Merkel. Ovaj dugogodišnji predsjednik Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta smatra da bi za američki politički princip parlamentarne kontrole bilo dobro kada bi Demokrate osvojili barem jedan dom parlamenta, po svoj prilici Predstavnički dom.
Pobjeda Demokrata ništa ne donosi Evropi?
No, za Evropu bi to moglo imati negativne posl,edice. Ukoliko Tramp izgubi sadašnji oslonac u parlamentu, on bi teže gurao unutrašnje reforme pa bi se još više mogao okrenuti spoljnoj politici. „To bi nas moglo učiniti još nervoznijim”, kaže Brok.
Evropljani su i sada već prilično nervozni, prije svega zbog Trumpove protekcionističke politike u međunarodnim trgovinskim odnosima.
Nakon uvođenja kaznenih carina na čelik i aluminijum iz EU, Tramp najavljuje i povećanje carina na automobile – a to bi ponajviše pogodilo Njemačku kao izrazitu automobilsku izvoznu zemlju.
Trenutno u tom trgovinskom ratu vlada zatišje: predsjednik Evropske komisije Žan-Klon Junker isposlovao je privremeni prekid vatre, kako sam kaže: nema novih carina dok traju trgovinski pregovori.
No, jačanje demokrata u SAD ne mora da znači i popuštanje napetosti. Jozef Braml iz berlinskog trusta mozgova „Njemačko društvo za spoljnu politiku” ne očekuje velike promjene u trgovinskoj politici SAD.
„Demokrate su se već odavno radikalizovale kada je riječ o slobodnoj trgovini. Oni se već dugo zalažu za protekcionističke mjere. Ono što je s Trampom novo je to da je on ojačao i protekcionističke snage među Republikancima.”
Braml ide još dalje. On smatra da bi demokratska većina u Kongresu mogla čak biti šansa za Trampa. On bi naime uz pomoć Demokrata mogao kroz Kongres da progura milijardske infrastrukturne programe, što bi mu onda otvorilo vrata ka drugom mandatu za dvije godine.
Suverenost – bez obzira na Bijelu kuću
U odnosu na EU je Trampovo stajalište jasno: kada se radi o trgovini, za njega je Evropa „neprijatelj”.
„Na duge staze bi planirana poreska reforma u SAD, jačanje političkog uticaja na finansije kao i labavljenje strogih pravila na finansijskom tržištu mogli imati negativne posljedice za Evropu”, smatra Laura fon Daniels iz berlinske Fondacije za nauku i politiku, trusta mozgova koji savjetuje i njemačku vladu.
S druge strane bi, kako se nadaju neki analitičari, demokratska većina u Kongresu mogla pokrenuti postupak za razrješenje predsjednika, takozvani impeachment.
Trenutno specijalni istražitelj Robert Miler pokušava da nađe odgovor na pitanje da li je Trampov predizborni tim imao pomoć Rusije i jesu li za to obećavane neke političke protivusluge.
No, ima i glasova koji upozoravaju na opasnost. „U vremenima dok traje impeachment posebno je velika opasnost da preds,ednik pokuša da izvede neku spoljnopolitičku akciju”, napominje n,emački demohrišćanin Elmar Brok. To bi moglo značiti pokretanje neke vojne intervencije, recimo prema Iranu ili Sjevernoj Koreji.
Drugim riječima, bez obzira kakve rezultate donesu ovi američki međuizbori, za Evropu to neće značiti veliko poboljšanje. Posebno kada se radi o trgovinskoj politici. A i prema saveznicima unutar NATO je Vašington postao prilično nepredvidiv. Zato su i nakon ovih izbora, bez obzira na ishod, svi scenariji mogući.
„SAD to neće obaviti za nas. Mi moramo kao Evropljani misliti svojom glavom, moramo biti više suvereni”, smatra Jozef Braml. On tako podsjeća na tezu koja se čula još prije dvije godine, kada je Tramp šokantno izabran za predsjednika. Naime, da je vrijeme za emancipaciju Evrope od zapadne sile predvodnice. I to jednom zauveijk, bez obzira na ishod ovih ili onih izbora u Americi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
