AP: Katalonska kriza trese i Belgiju

Agencije
AP: Katalonska kriza trese i Belgiju

Brisel - Zabranjeni referendum u Kataloniji nije izazvao samo političku krizu u Španiji, već je postao "noćna mora" i "tempirana bomba" za belgijsku vladu, piše danas AP.

Bekstvo u Brisel bivšeg katalonskog lidera Karlesa Pudždemona i četiri ministra njegove smijenjene vlade, posijao je sjeme razdora i u samoj vladi Belgije, i na putu je da nanese štetu njenim odnosima sa Španijom.

Dok je u nedjelju istražni sudija u Briselu ispitivao Pudždemona i njegove advokate u vezi sa zahtjevom Španije za ekstradiciju, belgijski i španski političari razmjenjivali su "žaoke" po medijima i društvenim mrežama, ukazuje američka agencija.

Najglasniji u tome bili su članovi flamanske nacionalističke partije N-VA, koja je ključni dio belgijske vladajuće koalicije i čije su separatističke želje potpaljene Pudždemonovim akcijama u pravcu odvajanja Katalonije od Španije.

"Pitam se koliko daleko jedna zemlja članica EU može da ide", izjavio je zamjenik belgijskog premijera i ministar unutrašnjih poslova Jan Jambon za televiziju VTM, povodom zatvaranja Pudždemonovih saradnika u Španiji.

Pudžemon je, po dolasku u Brisel, izjavio da je to učinio kako bi katalonsko pitanje podigao na evropski nivo, a ne da bi se miješao u belgijsku politiku, niti da "belgijanizuje" politiku u Kataloniji.

Njegov dolazak je, međutim, u medijima nazvan "noćnom morom belgijske vlade".

"Taj slučaj je tempirana bomba za (belgijsku) federalnu koliciju", piše dnevnik "Soar".

Španskoj vladi premijera Marijana Rahoja upućeno je vrlo malo kritika od ostalih članica EU, ali je Belgija osudila nasilje tokom referenduma, za koje je okrivila špansku policiju.

"Imate španske zakone, ali takođe i međunarodno pravo, evropski sporazum o ljudskim pravima i slične stvari, i oni su iznad prava država članica. Mislim da međunarodna zajednica mora to pažljivo da posmatra", rekao je Jambon.

S druge strane, Esteban Gonsales Pons, bliski saradnik španskog premijera Rahoja i član Evropskog parlamenta, napisao je na Tnjitteru da je Jambon, koji sada brani Pudždemona, prije godinu dana "opravdavao saradnju s nacistima".

Belgijski premijer Šarl Mišel pokušava da ostane iznad tog sukoba, odbijajući dosad da komentariše slučaj Pudždemona i četvorice njegovih saradnika.

To, međutim, nije spriječilo šefa belgijske diplomatije Didijea Rejdersa da se umiješa.

"Došlo je do uzbuđenja u vezi sa tim slučajem, koji prevazilazi okvire onog što je razumno. Neki ljudi u Belgiji su se umiješali i komentarišu tu krizu iako to nije njihova uloga", rekao je Rejders za televiziju RTL.

"Prva stvar koju treba uraditi je održavati dijalog sa Španijom otvorenim", dodao je on.

AP konstatuje da je to bilo lakše reći nego učiniti, pošto belgijski političari koriste politički ostrašćen jezik da bi Rahojevu vladu desnog centra i špansko sudstvo uporedili sa diktaturom generala Fransiska Franka, od prije pola vijeka.

"Znate gdje je prošlost (Rahojeve) Narodne partije, a još više njena sadašnjost - to je Franko, njegova represija, zatvaranje ljudi zbog mišljenja, korišćenje sile protiv građana", rekao je lider N-VA Bart de Vever za televiziju VRT.

De Vever nije član vlade, ali govori u ime stranke koja je najjača u belgijskoj vladajućoj koaliciji.

Međutim, čak i umjereni opozicioni socijalisti u dijelu Belgije gdje se govori francuski, koriste sličan riječnik.

"Pudždemon je zloupotrebio svoj položaj, ali Rahoj se ponaša kao autoritarni frankista. Nađimo put za više federalnu Španiju", napisao je na Tviteru Elio di Rupo, bivši socijalistički premijer i lider socijalista u Valoniji.

AP konstatuje da će se do 21. decembra, za kada su zakazani izbori u Kataloniji, stvari samo pogoršati, pošto se Pudždemon sprema da vodi predizbornu kampanju iz Belgije.

Tužilac u Briselu, koji ga je pustio na uslovnu slobodu, objasnio je da on ima pravo da učestvuje u kampanji i obraća se medijima.

AP ocjenjuje da su izgledi da Belgija odbaci španski zahtjev za izručenje veoma realni, podsjećajući da su u prošlosti slični slučajevi već podizali napetosti između Brisela i Madrida.

U oktobru 2013. sud u belgijskom gradu Ganu odbacio je španski zahtjev za izručenje članice baskijske separatističke organizacije ETA, koja je 1981. godine ubila višeg oficira španske vojske.

Obrazloženje belgijskog suda bilo je da bi njena fundamentalna prava mogla biti ugrožena izučenjem, tako da 58-godišnja Marija Navidad Hauregi Espina i dalje živi i radi u Belgiji.

Njen advokat sada predstavlja Pudždemona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana