Zaharova: Haški tribunal gorko iskustvo pod maskom međunarodnog pravosuđa

"Politika Tribunala, usmjerena na antisrpsko tumačenje tragičnih događaja u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina prošlog vijeka, ne samo da nije kompatibilna sa samom idejom međunarodnog krivičnog prava, već podstiče tenzije i uzajamno nepovjerenje u regionu", rekla je Zaharova za "Iskru".

Ona je istakla da je posljednji primjer za to presuda o doživotnoj kazni zatvora izrečena 22. novembra bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću, koja sadrži ozbiljne nedosljednosti, što dovodi u pitanje dokazivost njegove krivice u okviru ovog Tribunala.

Govoreći o situaciji na Kosovu, Zaharova je rekla da je kosovski sukob tragedija globalnih razmjera koja je dovela do pogibije hiljada ljudi i prisilila stotine hiljada Srba da napuste svoje domove.

Prema njenim riječima, Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN od 10. juna 1999. godine jedina je međunarodna pravna osnova za rješavanje kosovskog pitanja, koja obezbjeđuje ostanak ove pokrajine u sastavu Srbije pod privremenom upravom Misije UN.

"Aktivno preduzimamo korake da bi se obezbijedilo poštovanje ove rezolucije, dajemo joj adekvatnu političku i pravnu ocjenu, i branimo stav o nelegitimnosti priznanja Kosova", rekla je Zaharova i dodala da trenutno više od 80 zemalja ne priznaje nezavisnost Kosova i da su u proteklih nekoliko mjeseci Surinam i Gvineja Bisao zvanično povukli odluke o priznanju "državnosti" ove pokrajine.

Govoreći o evropskim integracijama Srbije, ona je podsjetila da je Srbija proglasila pristupanje EU za svoj strateški cilj, da je to njen suvereni izbor koji Rusija u potpunosti poštuje.

Zaharova je dodala da sudeći, prema nedavnom istraživanju srpskog javnog mnjenja, za sada evrointegracije podržava relativna većina građana - 38 odsto, dok je 35 odsto protiv, a 27 odsto građana je neodlučno.

Prema njenim riječima, Rusija smatra neprihvatljivim pokušaje određenih evropskih zvaničnika, koji, sudeći po svemu, ništa nisu naučili na primjeru ukrajinske krize, da stave zemlje balkanske regije, uključujući i Srbiju, pred vještački izbor - "Rusija ili EU".

"Pod već otrcanom parolom evropske solidarnosti, Brisel pokušava da nametne zemljama-kandidatima politiku EU o izgradnji odnosa sa trećim zemljama (koja, uzgred rečeno, često se tumači na različit način od strane samih članica EU). Pritom se interesi kandidata za ulazak u Evropsku uniju, koliko možemo da vidimo, ne uzimaju u obzir", napominje Zaharova.

Govoreći o vojnim aktivnostima NATO-a na ruskim granicama, ona kaže da Rusija pomno prati situaciju u kojoj Sjevernoatlantska alijansa nastavlja moćnu militarizaciju zemalja Istočne, Jugoistočne i Sjeverne Evrope koje se graniče sa Rusijom.

"Sve ovo očigledno pogoršava bezbjednosnu situaciju u Evropi, pa i vezano za one države koje se danas zalažu za raspoređivanje stranih vojnih snaga na svojoj teritoriji", rekla je Zaharova.

Ona je istakla da je u takvim okolnostima Rusija primorana da sprovede neophodan kompleks mjera s ciljem jačanja svog odbrambenog kapaciteta i zaštite nacionalnih interesa.

"Pritom, treba posebno napomenuti da sve ove korake mi preduzimamo na sopstvenoj teritoriji. Za razliku od SAD i njihovih saveznika, koji vrše pregrupisavanje snaga u regije koje se graniče sa Rusijom i vrše provokacione vojne manevre na našim granicama", rekla je Zaharova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.