Kiseljov: Amerika da se bavi Krimom tek kada prizna da je Kosmet srpski

Srna
Kiseljov: Amerika da se bavi Krimom tek kada prizna da je Kosmet srpski

Beograd/Moskva - Sjedinjene Američke Države /SAD/ decenijama krše međunarodno pravo, a pitanjem Krima mogu da se bave tek kad priznaju da je Kosmet srpski, kažu ruski eksperti povodom Krimske deklaracije koju je objavio američki Stejt department.

Politikolog Sergej Kiseljov ocjenjuje da je Krimska deklaracija Stejt departmenta apsurdna, nije nikakva novost, već uobičajena praksa američke spoljne politike.


“Da je Stejt department objavio deklaraciju o tome da je Kosovo Srbija, to bi značilo da SAD poštuju međunarodno pravo. A imajući u vidu da Stejt department nije usvojio takvu deklaraciju, to znači da se SAD i dalje bave primjenom dvojnih standarda”, rekao je Kiseljov za “Sputnjik”.

On ocjenjuje da ova američka deklaracija pokazuje da je Rusija 2014. godine znatno narušila američke interese na veoma važnom strateškom mjestu u istočnoj Evropi i šire, u istočnom dijelu regiona, strateški važnog za bezbjednost Rusije.

Kiseljov ističe da Sjedinjene Države decenijama krše međunarodno pravo.

“Podržavajući Ukrajinu, gdje je bio zapravo sproveden državni udar, a ne podržavajući stanovnike Krima koji su izlaskom na referendum, demokratskim putem rekli žnež vlasti izabranoj na takav način, SAD sprovode politiku dvojnih standarda”, naveo je Kiseljov.

On ističe da Sjedinjene Države decenijama praktično sprovode politiku koja odražava njihove geopolitičke interese, ali istovremeno nije u skladu sa normama međunarodnog prava.

“Mi jedino možemo sve to mirno da posmatramo i da se ne uzbuđujemo, jer Deklaracija o Krimu je - samo deklaracija”, kaže Kiseljov.

Publicista i šef Moskovskog politikološkog kluba Jevgenij Benj kaže da je američka spoljna politika u posljednje vrijeme, blago rečeno, turbulentna po nizu pitanja, pa tako i povodom statusa Krima.

On je podsjetio na izjavu američkog predsjednika Donalda Trampa, dan prije sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Helsinkiju, da su zapravo njegov prethodnik Barak Obama i njegova politika odgovorni za situaciju oko Krima i da je poluostrvo defakto ruska teritorija.

“To je naravno, iznerviralo dio američkog establišmenta”, naveo je Benj, ocjenjujući da su predstave koje američko stanovništvo i javnost uopšte ima u odnosu na Rusiju potpuno iskrivljene.

Benj ističe da je poslije sastanka Putina i Trampa jasno da postoji i više pravaca saradnje dvije zemlje i da bi bilo logično da akcenat bude stavljen upravo na to, a ne na sporna pitanja.

“Svima je jasno da zvanični organi SAD nikada nisu mijenjali svoje stavove povodom Krima. Ali, s druge strane, kada se naziru novi horizonti moguće saradnje i kada postoje konkretne referentne tačke, čemu pominjanje jabuke razdora iznova? Mislim da su priče o nesuglasicama mogle makar tada biti ostavljene po strani”, kaže Benj.

Poslanik Državnog savjeta Krima Vladislav Gandžara poručuje da niko, ni teoretski niti praktično, ne može da ospori činjenicu da je Krim neodvojivi dio Rusije i da je Putin u Helsinkiju stavio konačnu i debelu tačku na krimsko pitanje, rekavši da je ono za Rusiju definitivno zatvoreno i da o Krimu Rusija ni sa kim neće čak ni da razgovara.

“Sputnjik” napominje da je Ambasada Rusije u SAD poslala poruku Vašingtonu, ironično je proprativši video-snimkom koji je objavila američka Ambasada u Srbiji povodom stotinu godina od dana kada su se nad Bijelom kućom vijorile srpska i američka zastava kao znak solidarnosti sa srpskim narodom.

U ruskoj Ambasadi ocjenjuju da Deklaracija o Krimu, u kojoj se ponavlja stav Vašingtona o ruskoj “okupaciji i agresiji” tog poluostrva, ne sadrži ništa novo i samo potvrđuje da zapadni partneri Rusije žive u drugačijoj realnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana