Pilsel: Potrčko Bozanić i ostala ekipa u ofanzivi na papu Franju

Pilsel: Potrčko Bozanić i ostala ekipa u ofanzivi na papu Franju 05.03.2018 19:18 | B92

Hrvatski novinar i teolog Drago Pilsel kaže da je počela ofanziva hrvatskih (nad)biskupa protiv pape Franje da kako bi sprečili približavanje pravoslavlju.

Kako navodi, ideja je da privole papu da odustane od, kako kaže, "nepravednoga stava" i konačno odredi datum proglašenja Alojzija Stepinca svetim.

Prema riječima Pilsela, plan je da se za to iskoriste dvije važne godisnjice - 120 godina od rođenja Stepinca u Krašiću, 8. maja 1898. i 20 godina od kada je proglašen blaženim u Mariji Bistrici, 3. oktobra 1998.

U tekstu za portal Autograf, Pilsel navodi da bi kanonizacija Stepinca pokazala da je pobijeljena ideja mira i pravde među južnoslovenskim narodima.

Napominje da se tako u propovijedi đakovacko-osjeckog nadbiskupa Đure Hranića, na primjer, moglo čuti da je aktuelno odlaganje Stepinčevog proglašenja svetim "teško prihvatljivo i bolno", ali da ima" i neke pozitivne učinke: Dodatno istraživanje arhiva dodatno osvijetljuje njegov humanitarni rad te njegovo spašavanje Srba, Jevreja, Roma i političkih zatvorenika".

Tu se, zatim, navodi Pilsel, otvara čitav niz mogućnosti za laži, preterivanja i manipulacija, pa Hranić kaže da se "toksičnim supstancama, odnosno trovanjem izazvala (Stepinčeva) prijevremena smrt" i da je "sve to (komunistička vlast ) prikrila da se spriječi da blaženi umre u zatvoru, kao mučenik pred licem domaće i međunarodne javnosti, te da ga je (ta ista komunistička vlast) pustila da umre u kućnom pritvoru u svom rodnom Krašiću".

Pilsel podsjeća na svoje ranije tekstove u kojima je, kako kaže, raskrinkao laž da je Stepinac umro nasilnom srmću.

"Stepinac je umro od posljedice jedne vrste raka krvi - policitemije", naveo je Pilsel uz podsjećanje da to ne samo da je izjavio Stepinac po dolasku u Krašić, već da je i njemu lično u nekoliko navrata ponovio Živko Kustić da je "Stepinac iz Lepoglave izašao zdrav" i da su "u zatvoru sa njim uglavnom dobro postupali".

Stepinac je, tvrdi Pilsel, obolio od raka kada je već bio u Krašiću, liječio ga je najbolje što se moglo, ali u župnom dvoru jer Stepinac nije želio da ode u bolnicu u Zagreb.

Stepinac je umro tri mjeseca nakon posljednjeg susreta sa ličnim ljekarom prof. Hauptmanom.

Nije mu se moglo više pomoći, piše Pilsel.

Prema njegovim riječima, najstrašnija optužba Stepinca, a koju ignorišu Hranić, Batelja, Miklenić i "njegov potrčko Bozanić te ostala ekipa, je da se Stepinac i nakon silnih strahota učinjenih protiv Srba, Jevreja, Roma i Hrvata sredinom 1943. glavom i bradom pred papom Piom XII. i dalje zalaže za svetu misiju priznavanja i spašavanja monstruozne tvorevine NDH.

Sve to, međutim, ne zanima katoličke propagandiste, kaže Pilsel i dodaje da je važno šarmirati nuncija Pinta i izvršiti snažan protivnapad na papu Franju, prikazati ga kao bešćutnog lika koji ne želi duhovno dobro pobožnim katoličkim Hrvatima, bez obzira na to što ti Hrvati katolici, kako kaže, ne daju "pišljiva boba za žrtve genocida ustaša".

Vrhunac manipulacija nadbiskupa Hranica se, kako navodi, vidi u recenici: "Kardinal Stepinac je danas blaženik, a međunarodna zajednica je komunistički režim, zajedno s nacizmom i fašizmom, ocijenila kao totalitarni zločinacki sistem. Iako su njegovi ostaci na našim prostorima još uvijek prisutni, nostalgični, nesposobni za samokritičnost i zato sve glasniji, međutim i oni će izdahnuti nakon što blaženi kardinal Stepinac bude proglašen svetim. Jer, iako je pravda teško dostižna, ona uvijek pobjeduje."

Prema Pilselu, nadbiskup Hranić želi da crknu svi kritičari Stepinca i crkvenih manipulativnih radnji.

"Ako je istina da je hrvatsko društvo još uvijek nezdravo jer se ne postiže mir, jer se ne oslobadamo od neprestanog instrumentalizovanja prošlošcu, jer se ne vraća ''zdrav nacionalni ponos'', ne budi nada i ne otvora buducnost, izlaz sigurno nije u izbjegavanju ''mea culpa'' i nadbiskupovo sakrivanje iza gromoglasnog Stepinčelog ćutanja pred strahotama ustaša", naveo je Pilsel.



© Glas Srpske 2012 ISSN 2303-7385 | Impresum | Marketing | Kontakt | Latinica | Ćirilica