Hag razotkrio nezgodnu ostavštinu hrvatskog „oca domovine“
Zagreb - Hrvatski portal index.hr preneo je opširni tekst agencije AFP o tome kako je presuda Haškog tribunala šestorici hrvatskih generala u vezi sa ratnim zločinima u BiH razotkrila nezgodnu zaostavštinu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana kojeg naziva „ocem“ Hrvatske.
Navodi se da „turisti koji avionom putuju u glavni grad Hrvatske slijeću na novi aerodrom ''Franjo Tuđman'', nazvan po ''ocu domovine'' - koji se spominje u nedavnoj osuđujućoj presudi Haškog suda“.
Podsjeća se da je „nedavna presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ostala u ijsenci dramatične smrti bosansko-hercegovačkog Hrvata Slobodana Praljka, koji je popio cijanid nakon što su mu sudije potvrdile kaznu za ratne zločine počinjene 90-ih godina prošlog vijeka u BiH“.
„Ali, možda je još veći značaj za Hrvatsku imala sudijina ocjena Tuđmana, koji je umro 1999. godine, ali je za većinu Hrvata i dalje heroj zbog činjenice da je Hrvatska pod njegovom vlašću postala nezavisna, uprkos greškama u njegovoj autokratskoj vladavini“, piše u tekstu ove agencije koji prenosi hrvatski portal.
Navodi se da je „u presudi Haškog suda šestorici optuženih Hrvata jasno rečeno da je Tuđman dijelio njihovu zamisao o etničkom čišćenju muslimana u pokušaju ujedinjenja Hrvata u regionu“ i podsjeća da je „u ratu u BiH 1992.-1995. između Hrvata, Srba i muslimana stradalo oko 100.000 ljudi“.
U tekstu se podsjeća na „burne reakcije u Hrvatskoj na hašku presudu“, među kojima ističu ocjenu „Novog lista“ prema kojoj je „mrlja na hrvatskom vođstvu 90-ih dovela u pitanje sve ono što mislimo o sebi“.
Navodi se da je „uprkos presudi, 18. godišnjica Tuđmanove smrti obilježena 10. decembra uobičajenim komemoracijama širom Hrvatske“ i da su „vodeći hrvatski dužnosnici položili vijence u bojama hrvatske zastave na impozantan Tuđmanov grob od crnog mermera u Zagrebu“.
Tuđman je bio komunistički general koji je s vremenom postao nacionalistički disident, navodi se u tekstu i dodaje kako je vodio Hrvatsku u periodu otcjepljenja od Jugoslavije.
Pogled na „domovinski rat“ kao oslobodilački rat „protiv srpskih agresora“ je opšteprihvaćen u Hrvatskoj, ali mišljenja o Tuđmanovoj ulozi u konfliktu u BiH nisu tako monolitna, piše u tekstu.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, takođe iz HDZ-a, žestoko je kritikovao hašku presudu, insistirajući pritom da je Tuđmanova politika prema BiH „uvijek bila usmjerena prema očuvanju njenog teritorijalnog integriteta“.
U tekstu se podsjeća i da je bivša glavna tužiteljka Haškog suda Karla del Ponte rekla 2001. godine da je Haški sud bio spreman podignuti optužnicu protiv Tuđmana u trenutku kad je umro od karcinoma 1999. godine.
Ocjenjuje se i da Tuđman nije mario za demokratske reforme, zbog čega je Hrvatska bila međunarodno izolovana i podsjeća da je na Tuđmanovoj sahrani bio uočljiv izostanak stranih državnika.
Iako su se hrvatski lideri koji su preuzeli vlast nakon Tuđmana, čak i oni iz njegove stranke, u početku distancirali od Tuđmanove kontaminirane ostavštine, pomak udesno 2012. godine donio je svojevrsni „rivajval“ Tuđmanovog imena, ali i represivnih tendencija, navodi se u tekstu koji prenosi index.
Takođe se ukazuje da su u posljednjih nekoliko godina medijske slobode u Hrvatskoj pale i dodaje da aktivisti upozoravaju na rastuću atmosferu netolerancije.
„Političari opet prihvataju Tuđmanovu negativnu ostavštinu i to je jako štetno“, upozorava Vesna Teršelič iz Dokumente, udruženja koje se bavi ratnim zločinima počinjenima u ratovima nakon raspada Jugoslavije.
Markus Taner, specijalista za Balkan i autor knjige Hrvatska: Nacija iskovana u ratu, sumnja da presuda Haškog suda može imati veliki uticaj i značaj s obzirom na činjenicu da je Hrvatska članica Evropske unije i NATO-a.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
