Čedomir Antić o položaju srpskog naroda u regionu za Glas Srpske: Srpskoj potrebna jača podrška Srbije

Vedrana Kulaga
Čedomir Antić o položaju srpskog naroda u regionu za Glas Srpske: Srpskoj potrebna jača podrška Srbije

Politička prava srpskog naroda u zemljama okruženja svake godine sve više postaju mrtva slova na papiru, a Republika Srbija i Republika Srpska, na čijem ukidanju i danas mnogi rade, moraju posložiti stanje u svojim redovima i jače stati u zaštitu svog naroda.

Kazao je to u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Naprednog kluba iz Beograda Čedomir Antić govoreći o najnovijem izvještaju o političkim pravima srpskog naroda koji će danas (subota) biti objavljen.

- Reč je o desetom, jubilarnom izveštaju o pravima srpskog naroda u regionu. Stanje je u 2017. i 2018. godini pogoršano, posebno u Crnoj Gori gde se nastavlja asimilacija i kampanja mržnje, razaranje srpskih ustanova i obespravljivanje Srpske pravoslavne crkve. Veoma loše je u Hrvatskoj, a česti napadi na Srbe su na Kosovu i Metohiji. U proteklih deset godina su generalno smanjena prava srpskog naroda i četvrtu godinu naš izveštaj je sa crnim koricama - kazao je Antić.

GLAS: Zbog čega ste se odlučili za crne korice?

ANTIĆ: Nekoliko je razloga. Bošnjački, crnogorski i novi nacionalni identitet na Kosovu i Metohiji počiva na negativnom odnosu prema Srbima iako je teško sada, čak i demokratama u tim narodima, da definišu drugačiju politiku. Drugi problem su velike sile. SAD su, zbog ionako širokih prava Albanaca u Makedoniji bile spremne da ratuju, da zemlju stave pod sankcije, a za procentualno veći broj Srba u Crnoj Gori nisu spremne da urade ništa. Za gotovo jednak procenat Bošnjaka u Srbiji prave ambasadorske grupe, a za Srbe u FBiH, koji su navodno konstitutivni narod, nisu spremne da urade ništa. Mi ne pišemo ove izveštaje da bismo tražili nova prava za Srbe, već sprovođenje onih koja imaju. Suština je da Srbi u zemljama koje su nastale u raspadu bivše Jugoslavije i na ideji da narod treba da ima određena politička prava, nemaju nikakva prava. Ozbiljno je pitanje pisma i kulture.

GLAS: Kakvi su pokazatelji u BiH, odnosno u Srpskoj?

ANTIĆ: Veoma je loše u Federaciji. U većini kantona Srbi nisu uopšte prihvaćeni kao konstitutivni narod. U Srpskoj je od 2007. prekinut prenos nadležnosti, ali to ne znači da ne traje napad na njenu autonomiju. U tom napadu ne prednjače samo predstavnici stranih diplomatija, pre svega američke, jer postoje kontinuirani napadi iz Sarajeva od strane bošnjačkog političkog vođstva. Vidimo da je sada na meti MUP RS i da se sve čini da entiteti izgube pravo na svoju policiju.

GLAS: Kolika je odgovornost vlasti u Srpskoj i Srbiji za ovakvo stanje? Šta se može uraditi da se stanje popravi?

ANTIĆ: Treba reći da Srbija malo radi. U doba vlasti Demokratske stranke je radila mestimično, a vlada Borisa Tadića se dokazivala kao rodoljubiva tako što je neke poteze povlačila, a bili su kratkoročni. Otkako je došao na vlast Aleksandar Vučić, on među siromašnijim i primitivnijim svetom važi kao nacionalista i nema potrebe da se dokazuje. Ustanove koje se bave srpskim narodom su ukinute, pre svega Ministarstvo za dijasporu i Srbe u regionu, politika je mestimična, ali nema trajne i smišljene politike. Srbija mora da stavi odnos prema srpskom narodu u regionu među stubove svoje politike kao što je privatizacija, saradnja sa EU, neutralnost... To bi trebalo da budu državni ciljevi. Naš cilj je da, uz BiH, i Crna Gora bude srpska zemlja. BiH je bošnjačka, hrvatska i srpska zemlja, zašto ne bi Crna Gora bila crnogorska i srpska? Cilj je da Srbi dobiju autonomiju u Hrvatskoj, da dobiju recipročna prava svuda koja imaju te manjine u Srbiji. Taj cilj ništa ne ruši. Kada je riječ o Srpskoj, iako ima pretenzije, ne može biti matica, pa ni Srbima u FBiH. To je Srbija, ali treba ići ka tome da se vrati državni i nacionalni konsenzus. Krivica, dakle, nije samo na jednoj strani. Srpska mora da ostvari političke i demokratske kapacitete da je majka svim svojim građanima, a ne samo onima koji su na vlasti. I ne možete biti opozicija svojoj zemlji, možete biti opozicija partiji ili vlasti. Srpska je, za razliku od svih evropskih zemalja, ugrožena u smislu da su snažni centri moći koji traže njeno ukidanje.   

GLAS: Kakve su prognoze za vrijeme koje dolazi?

ANTIĆ: Od 2012. godine opada briga Srbije prema Srbima i pravima srpskog naroda. Ako se nastavi u ovom trendu, neće biti dobro. Osim Srpske, svi ostali imaju veoma sivu budućnost, a sama Srpska, ako se nastavi ovako i ako Srbija o njoj brine mestimično i simbolično umesto stvarno, te ako se promeni sadašnji odnos snaga u svetu, nema veliku perspektivu. Posebno u uslovima kada su glavni politički akteri posvađani.

Deklaracija - mnogo buke, malo suštine

GLAS: Može li najavljena deklaracija koju pripremaju Srpska i Srbija postaviti temelje za bolje stanje? Imate li informacija dokle se došlo sa tim dokumentom?

ANTIĆ: Visoko cenim vlast u Republici Srpskoj, ne cenim baš toliko vlast Srbije, ali moram reći da je ta deklaracija simbol kako ne treba raditi. Najavljuju je već osam meseci, ne znamo da li je deklaracija vezana za opstanak ili kulturu, odnose Srpske i Srbije i to tipično za politiku koja ovde postoji. A to je mnogo truba i buke, a malo suštine. Što bi rekli bosanski muslimani - veliki turban, a ispod njega nema hodže.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana